Geoekonomski Forum

Dobro došli!

Geoekonomski Forum - Udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja.
Geoekonomski forum je hrvatski think tank specijaliziran za pitanja vanjske politike i procese integriranja u jugoistočnoj Europi.


Napisala Jasna Plevnik | China Daily

 Ažurirano: 2021-02-18 07:48

 

 

cjepiva kari


Crtež: MA XUEJING / China Daily/

 

Iako je cijepljenje protiv novog koronavirusa u punom jeku u mnogim dijelovima svijeta, još uvijek nedostaje djelotvornog globalnog odgovora i uravnotežene distribucije cjepiva.

Stoga moramo držati palčeve i nadati se da će cjepiva biti korištena za primarnu svrhu spašavanja života, a ne da će biti zloupotrebljena   u geopolitičkom i  komercijalnom natjecanju.
Kad je Pasteurov institut u Francuskoj objavio da napušta klinička ispitivanja cjepiva, nacionalni političari nazvali su to "nacionalnim ponižavanjem" za Francusku. To pokazuje kako se politički neutralno pitanje cjepiva može pretvoriti u pitanje državnog prestiža i moći i utjecati na međunarodne odnose.
Dakle, čak i ako to možda zvuči kao dosadan klišej, trebali bismo ponoviti milijarde puta: životi ljudi trebali bi imati prioritet bez obzira na komepticiju  među globalnim silama - i među multinacionalnim korporacijama - za dominaciju znanosti i cjepiva.
Ne griješite, ljudi ni u jednoj zemlji ne žele rivalstvo oko cjepiva. Ljude nije briga iz koje zemlje cjepiva dolaze; njihova je jedina briga jesu li sigurnai, učinkovita i dostupna. Primjerice,  znanstvenik Dubravko Radoševi ima  povjerenje u cjepiva kineske proizvodnje. "Moje se povjerenje temelji na kineskim istraživanjima u području medicine, posebno virologije, po tome je poznat institut u Wuhanu, kao i sveučilište i medicinski fakultet u Wuhanu", rekao mi je Radošević.

Što se tiče Srbije, ona je cijepila veći dio svog stanovništva, više od mnogih drugih europskih zemalja. Srpski narod može odabrati cjepiva proizvedena u Kini, Rusiji ili Sjedinjenim Državama. No, Srbija je većinu cjepiva, 1,1 milijun doza, kupila od kineske tvrtke Sinofarm, dok američka i ruska cjepiva zajedno čine 7 posto ukupnog broja. Mnogi Srbi koji žive u zemljama Europske unije namjeravaju se vratiti u Srbiju, kao i mnogi iz susjednih zemalja, kako bi se cijepili jer su stope cijepljenja u zemljama članicama EU relativno niske zbog spore opskrbe cjepivima američke tvrtke Pfizer i britansko-švicarske tvrtke AstraZeneca.

Možda nadahnuta otvorenošću Srbije prema svim vrstama cjepiva, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da Njemačka razmišlja o kupnji kineskih cjepiva kako bi pojačala svoj tromi program cijepljenja. I dok je Turska dala zeleno svjetlo cjepivima Sinovac za hitnu uporabu, Mađarska je postala prva zemlja EU koja je odobrila cjepiva iz Kine. Zapravo, mađarski premijer Victor Orban rekao je da najviše vjeruje kineskom cjepivu.
Međutim, neki europski mediji nisu prestali dalje razvijati geopolitičku i ideološku igru ​​ optužujući Kinu za širenje virusa i sumnjajući u djelotvornost cjepiva kineske proizvodnje.

Cjepiva treba promatrati samo sa stajališta učinkovitosti i sigurnosti; njihova zemlja podrijetla ne bi trebala zamagljivati takvu ​​prosudbu. Odvajanjem cjepiva od znanosti i ljudskog zdravlja svijet će postati još ranjivije mjesto od onoga što je bio na vrhuncu pandemije prošle godine.

Mnogi svađu 27-člane EU s AstraZenecom, oko opskrbe cjepivima, vide kao slabost europskih institucija. Švedska, Danska, Finska, Litva, Latvija i Estonija zatražile su od Europske komisije da izvrši pritisak na Pfizer-BioNTech da brzo isporuči potreban broj doza cjepiva. Njemačka i Švicarska osporile su učinkovitost AstraZenece, a njemački ministar financija kritizirao je predsjednicu Europske komisije zbog njene nesposobnosti u pitanjima opskrbe cjepivima.

EU je sposobna razviti i izraditi nova icjepiva i biti bolja od onoga što sada radi. Ali, trenutno se Kina čini vrlo snažnom na svjetskom frontu cjepiva.
Mnogi  ljudi u Europi  smatraju mjere kineske vlade za prevenciju i kontrolu  globalnim standardom za suzbijanje  virusa i cijene kinesku  medicinsku pomoć drugim zemljama.

Kineski napori i politike na jačanju globalne borbe protiv pandemije proglašavanjem cjepiva kineske proizvodnje globalnim javnim dobrima suzili su prostor maloj skupini bogatih zemalja da pokupuju većinu cjepiva. Kina je obećala da će ove godine osigurati desetke milijuna doza COVID-19 cjepiva za zemlje s niskim i srednjim prihodima u okviru  sustava COVAX-a, iza kojeg stoji Svjetska zdravstvena organizacija. Sukladno tome, kineske farmaceutske tvrtke povećale su proizvodnju cjepiva.

Štoviše, kineske intelektualne snage također su pomogle  povećanju povjerenja u kineska cjepiva u mnogim europskim zemljama.  Kineska akademija društvenih znanosti, Razvojno-istraživački centar Državnog vijeća i njegova globalna mreža SiLKS te druge organizacije organizirale su  video konferencije o prevenciji i kontroli pandemije u suradnji s drugim zemaljama  na brojenim mjestima širom svijeta .
Svakodnevno vrlo angažirani  think tank "17 + 1" (17 zemalj srednje i istočne Europe plus Kina)  pruža informacija o pandemiji i globalnim mjerama prevencije i kontrole đto je  pomoglo  ljudima u ovom dijelu Europe da bolje razumiju  pandemiju i globalnu krizu javnog zdravstva.
Ne možemo obuzdati pandemiju ako se utrka oko cjepiva među državama  i proizvođačima cjepiva ne zaustavi i sve strane ne počnu zajednički raditi na poboljšanju globalnog zdravlja. Stoga se nadamo da će se SAD uskoro ponovno povezati s Kinom i EU kako bi postigli konsenzus o proizvodnji i opskrbi cjepivima, kako bi spasili ljudske živote.

Autorica je predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska. Stavovi ne odražavaju nužno stavove China Dailya.

 

Aktualnosti

Jasna Plevnik na seminaru China-CEEC Instituta u Budimpešti

BUDIMPEŠTA- 29. veljače-2024. – Prof. Zhao Zhimin, glavni tajnik Kineske akademije društvenih znanosti pozdravio je sudionike seminara Suradnja Kine i SIE: perspektive i putovi.

Profesor Zhao je ustvrdio da velike sile nemaju iste ciljeve što je uzrokovalo geopolitičke i ekonomske rizike za stabilnost svijeta.

Zhao je rekao da je unatoč kontekstu usporenog svjetskog gospodarstva i povećanih geopolitičkih rizika, kinesko gospodarstvo nastavilo rast i otvara se vanjskom svijetu. "Kina i EU važni su strateški partneri i pozdravljamo da EU dijeli tržišne prilike velikih razmjera s Kinom i dobije više prilika za suradnju", naglasio je.

Rekao je da je opasnost od nuklearnog konflikta  uzrokovana trenutnom situacijom koja je nastala s ratom u Ukrajini. Za nas je velika briga što ne možemo vidjeti stabilnu stratešku točku”, istaknuo je Zhao.

Jasna Plevnik govorila na Danu Hrvatske u sklopu međunarodnog foruma Zeleni razvoj i istraživanje budućnosti s niskougljičnim tehnologijama

SHENZHEN – 26. i 28. studenog 2023. - Forum „Preuzmi inicijativu zelenog razvoja, istraži budućnost s tehnologijama s niskim udjelom ugljika“ započeo je u Shenzhenu 26. studenoga, a domaćin mu je  bio vlada Shenzhena, a suorganizatori Komisija za razvoj i reformu Shenzhena i Ured za ekološki okoliš Shenzhena.

Tema foruma 2023. bila je Zeleni razvoj i Istraživanje budućnosti s niskougljičnim tehnologijama.

"Moramo obratiti pozornost na činjenicu da ratovi koji su u tijeku imaju moć odgoditi akcije protiv klimatskih promjena, ne samo  regionalno nego globalno i uništiti put do istinske održivosti za koju je potreban održivi mir. Kao što svi znate, kad je rat, teže je uskladiti se s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama ili  na primjer izgraditi razvijeno tržište. 

Predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska Jasna Plevnik održala je govor na Svjetskoj internetskoj konferenciji 2023.

Wuzhen – 8. studenoga-2023.- Predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska, Jasna Plevnik održala je govor na Svjetskoj internetskoj konferenciji 2023. koja je započela 8. studenoga u drevnom gradu na vodi Wuzhen u istočnokineskoj pokrajini Zhejiang pod nazivom „Geopolitika i izgradnja zajednica sa zajedničkom budućnošću u kibernetičkom prostoru.

Izdvojena istraživanja i mišljenja

Piše Jasna Plevnik, China Daily, Američka potraga za 'demokracijom' dovodi svijet u opasnost

Američka zaštita  'demokracije' dovodi svijet u opasnost

 

cong usa

 

Piše Jasna Plevnik | China Daily | Ažurirano: 2024-03-18 07:25

 

Demokracija je, u različitim oblicima, politički sustav koji je najpopularniji u svijetu. No, postoje suprotna stajališta o demokraciji, a razlika je poput onih između dviju velikih svjetskih sila, Kine i Sjedinjenih Država. Dvije strane snažno se razlikuju u ključnim točkama demokracije vezanim uz organizaciju društva i međunarodne odnose.

No, koliko god te razlike bile velike i zabrinjavajuće, ne treba zanemariti činjenicu da je najvrjedniji aspekt demokracije različitost i pravo na različitost.

Za Kinu, demokracija pripada svima; nije vlasništvo niti jedne zemlje, i povezana je s ljudskim vrijednostima. Kineski brzi ekonomski razvoj i iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva pokazuju da kineska vlada radi za opće dobro naroda. Prema istraživanju Barometra otvorenog društva, objavljenom prije šest mjeseci, mnogi su ispitanici rekli kako vjeruju da će rastući globalni utjecaj Kine biti "sila dobra".

Peking nikada nije bio zainteresiran za nametanje svog političkog sustava ili oblika vladavine drugim zemljama, niti korištenjem svoje meke moći niti izazivanjem rata. Kina stalno  ponavlja da svijetom ne bi trebala dominirati jedna država.

Ujedinjeni narodi, prema Kini, trebaju djelovati kao središnji stup međunarodne demokracije, posebno kada je riječ o globalnom donošenju odluka i provođenju međunarodnog prava. Nasuprot tome, Sjedinjene Države vide sebe u glavnoj poziciji, a ne UN. Washington čak želi da Peking postane neoliberalna demokracija i slijedi vrijednosti u koje SAD vjeruje!

SAD misli da se tip neoliberalne demokracije koji slijedi pokazao najboljim za upravljanje, kako u teoriji tako i u praksi, iako mnogi od njegovih važnih saveznika misle da neoliberalna demokracija američkog tipa prolazi kroz krizu u SAD-u, kao i globalno.

U američkoj vanjskoj politici "demokracija" je jednako važna kao i vojna ili ekološka sigurnost. Prošireni pristup SAD-a zaštiti svojih nacionalnih interesa i nacionalne sigurnosti, te politika ravnoteže snaga, znači da bi Washington mogao nametnuti svoj model demokracije na globalnoj razini. SAD je gurao u različitim smjerovima, dok je očajnički provodio neoliberalne politike, koje su rezultirale ekonomskim i geostrateškim dobicima za Washington.

U interesu neoliberalne demokracije, SAD je poduzeo mnoge antidemokratske radnje, te pokrenuo i/ili vodio ratove, kako bi potaknuo promjenu režima u različitim zemljama. Rezultati su razoren, nestabilan Irak, razrušeno libijsko društvo i gospodarstvo te ratom razoreni Afganistan kojim sada vladaju talibani, čije je iskorijenjivanje SAD obećale prilikom invazije na zemlju 2001. Ipak, SAD ne vidi taj kaotičnost i tragični razvoj događaja kao poraz ili debakl njegove kampanje "širenja globalne demokracije".

Pod izlikom širenja "demokracije", SAD  je u Indo-pacifičkoj" regiji uspostavio nove političke i vojne saveze i čak koketira s idejom širenja NATO-a u azijsko-pacifičkom području, kako bi regiju učinio "otvorenom", demokratskom i mirnom" .

Sada je glavni geostrateški interes SAD-a zaštititi vrijednosti "demokracije" u istočnoj Europi. Ta ekspanzivna ideologija koja stoji iza zaštite "demokracije" u Ukrajini započela je prije 10 godina kada je SAD podržao državni udar u toj zemlji i odlučio učiniti Ukrajinu članicom NATO-a. Problem za SAD je što je Rusija to odmah shvatila kao casus belli.

Američko vodstvo šalje oružje Ukrajini pod izlikom da joj pomaže u obrani od Rusije, što je stajalo života tisuća Ukrajinaca i Rusa i materijalne štete u milijardama dolara. Druga je stvar što udruženi napori SAD-a, Europske unije i NATO-a nisu imali nikakav utjecaj na Rusiju, a kamoli da su je oslabili.

Čini se da im nikakva cijena rusko-ukrajinskog sukoba nije previsoka. Sukob nije samo natjerao civilno stanovništvo u situaciju opasnu po život i uništio gospodarstvo, kulturne institucije i političku demokraciju u Ukrajini, nego je također učinio EU manje demokratskim i generatorom narativa koji slijedi propagandu.

U mnogim dijelovima Europe demokracija je pod stalnim napadom. Ruski operni pjevači, dirigenti, pisci, glumci i sportaši zabranjeni su u većem dijelu Zapada, a povijesni spomenici povezani s Rusijom srušeni. U političkoj sferi, bivši njemački kancelar Gerhard Schroder skoro je izbačen iz vladajuće njemačke Socijaldemokratske stranke zbog bliskih veza s Rusijom. Svatko tko ukrajinsko-ruski sukob ne vidi kao način zaštite "demokracije" nazvan je proruskim i/ili moralno korumpiranim, što savršeno odražava licemjeran stav SAD-a prema demokraciji u Europi.

U Europi više nije moguće podržati mir ni za papu Franju i mirovne organizacije, a kamoli za obične ljude, a da ih se ne napada kao izdajice demokracije.

Dodatni udar na demokraciju i mir u Europi došlo je kada je švedska vlada objavila da ukida mirovni fond koji je pružao financijsku potporu mirovnim organizacijama od 1920-ih.

Čudno je da su SAD radi jačanja demokracije u Europi odlučile uložiti više od milijardu eura u Njemačku za izgradnju najveće američke vojne bolnice u inozemstvu.

Kako rusko-ukrajinski sukob ulazi u treću godinu, situacija za EU postaje sve drugačija. Sada je evidentno da je SAD proširio bojište iz Ukrajine na cijelu Europu, a sve u ime širenja i zaštite "demokracije" dok se čini da se nazire i nuklearni Armagedon. Cijeli svijet je u opasnosti, a to je ozbiljna prijetnja budućnosti demokracije. Pitanje je: Može li demokracija preživjeti bez naroda?

Konferencije i publikacije

O nama

GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti.

GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države.

Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita. 

Pročitajte više o nama