Geoekonomski Forum

Dobro došli!

Geoekonomski Forum - Udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja.
Geoekonomski forum je hrvatski think tank specijaliziran za pitanja vanjske politike i procese integriranja u jugoistočnoj Europi.

Živimo u integracijskim vremenima

Budući da živimo u integracijskim vremenima Geoekonomski forum (GEOFO) smatra važnim osigurati i širiti znanja o procesima integriranja i vanjskim politikama koje imaju moć utjecati na Republiku Hrvatsku i svakodnevni život njezinih građana, jugoistočnu Europu,  Europu te svijet.

Forum potiče takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti.

GEOFO je posvećen tome da postane ljudima izvor  boljeg razumijevanje jugoistočne Europe, Europe, svijeta te vanjskopolitičkih  strukturalnih i političkih  izbora s kojima se suočava Hrvatska i regija.

Postoji stvarni nedostatak znanja o međunarodnim pitanjima i svrsi  hrvatske diplomacije.

Geoekonomski forum posvećen je kvaliteti, neovisnosti i utjecaju. Aktivnosti, analize i preporuke njegovih stručnjaka u potpunosti održavaju to opredjeljenje.

 

GEOEKONOMSKI FORUM ČLAN NOVE GLOBALNE MREŽE SILK ROAD THINK TANK NETWORK www.esilks.org

Nova mreža SiLKS predstavljena je na Silk Road Forumu održanom 28. i 29. listopada 2015. u Madridu. Mreža uključuje više od 40 think tankova i međunarodnih organizacija

Pročitaj članak.

GEOEKONOMSKI FORUM POTPISAO REGISTAR TRANSPARENTNOSTI

Pročitaj članak.

Aktualnosti

Jasna Plevnik sudjelovala na 8. China-CEEC High-Level Think Tank simpoziju

PEKING-SOFIJA-26 - listopada  2021.- Više od 100 ljudi iz državnih dužnosnika, voditelja poznatih think tankova, stručnjaka i znanstvenika te medija iz Kine, Bugarske i drugih zemalja srednje i istočne Europe prisustvovalo je Simpoziju. Na ceremoniji otvaranja foruma Wang Linggui, potpredsjednik Kineske akademije društvenih znanosti rekao je da je kineska vlada od osnutka nove Kine uvijek visoko držala zastavu mira, razvoja, suradnje i dobitka, te da je kontinuirano istražuje i prakticira međunarodnu i regionalnu suradnju s kineskim karakteristikama. Potpredsjednik je naglasio da su Kina i Europa nepokolebljive pristaše multilateralizma.

logo 16

Jasna Plevnik na Forumu "Kvalitetni razvoj lokalne suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe"

NINGBO - 9. lipnja 2021. - Jasna Plevnik, predsjednica Geoekonomskog foruma pozvana je da održi govor na  forumu „Kvalitetni razvoj lokalne suradnje Kine i SIE“, koji je  održan u Ningbu, na marginama expo-a Kina i SIE koji predstavlja vrata za ulaz robe iz zemlja srednje i istočne Europe na kinesko tržište. Domaćini i organizatori akademske konferencije bili su Kineska akademija društvenih znanosti i Narodna vlada provincije Zhejiang, a organizirali su je Institut za europske studije Kineske akademije društvenih znanosti, mreža tink tenkova Kina-CEEC i općinska narodna vlada Ningboa. Akademici su bili usredotočeni na trgovinska, znanstvena i tehnološka pitanja u kontekstu zaštite okoliša. Sajam ima za cilj poboljšati prisutnost kompanija iz srednje i istočne Europe na kineskom tržištu. Proizvodi iz zemalja iz toga dijela Europe po cijeni ne mogu biti konkurentni sličnim kineskim proizcodima a po kvaliteti zaostaju za proizvodima iz zapadne Europe tako da je pred njima I dalje dugačak put da bi postali poznati kineskim potrošačima.

Kina i Balkan: prošlost, sadašnjost i budućnost

BEOGRAD - 3. ožujak 2021. - Dr. Jasna Plevnik,predsjednica  Geoekonomskog foruma Hrvatska sudjelovala je  u online raspravi koju je organizirao  Institut za međunarodnu politiku i privredu (Institut), Beograd temu „Kina i Balkan: prošlost, sadašnjost i budućnost“. Skup  je moderirala dr. Ivona Lađevac, voditeljica Centra „Jedan pojas, jedna put“ koji djeluje u okviru Instituta.

Direktor Instituta prof. dr Branislav Đorđević uvodno je kazao kako je je cilj ovog skupa  pružiti uvid u dosadašnji razvoj vanjskopolitičkih i ekonomskih  odnosa između Balkana i Kine  te na osnovi toga raspraviti kako će se razvijati ti odnosi  u budućnosti. 

Dr. Jasna Plevnik,predsjednica  Geoekonomskog foruma, Hrvatska, kazala je među ostalim, kako Institut za međunarodnu politiku i privredu ima u regiji središnju poziciju u istraživanju modernih odnosa Kine i Balkana.

Sudionici okruglog stola govorili su o ekonomskim, diplomatskima i akademskim aspektima suradnje  „17 + 1“ te ustvrdili kako je taj oblik suradnje kroz razne mehanizme i standarde  postao bitan dio odnosa balkanskih zemalja s NR Kinom. Raspravljalo se i o unapređivanju postojećeg obrasca odnosa između dvije strane u svjetlu pandemije, kao i u kontekstu globalnog restrukturiranja unutar sustava međunarodnih odnosa.

 U raspravi su sudjelovali Li Mančang, bivši veleposlanik NR Kine u Republici Srbiji, prof. dr Žarko Obradović s Fakulteta bezbednosti, Srbija, Amel Kovačević, nekadašnji veleposlanik Federacije,dr Anastas Vangeli, naučni suradnik ESSCA EU i Azijski institut, Severna Makedonija, dr Katarina Zakić, naučni suradnik, Institut za međunarodnu politiku i privredu, Srbija te Nenad Stekić, istraživač suradnik, Institut za međunarodnu politiku i privredu.

Izdvojena istraživanja i mišljenja

Tang Shiping: Zašto Sjedinjene Države žele da Rusija pošalje vojnike u Ukrajinu?

Znanstveno predviđen rat u Ukrajini

Tang Shiping: Zašto Sjedinjene Države žele da Rusija pošalje vojnike u Ukrajinu?

  -03-02-2022

Napomena urednika

Dana 25. siječnja 2022. godine, autor ovog članka uvaženi profesor Sveučilišta Fudan, direktor Sveučilišta Fudan "Centar za analizu složenih odluka", javno je i eksplicitno predvidio da će Rusija s velikom vjerojatnošću poslati vojsku u Ukrajinu, što će biti ove zime (kliknite na link da biste vidjeli teksthttps://mp.weixin.qq.com/s/JHBeH1BHWYImxDnfYhUOdg). Uz svoje predviđanja, autor je jasno dao do znanja da će, bez obzira na to da li se  predviđanje pokaže točno ili ne, objaviti svoj model predviđanja (jednostavan model igre tri sudionika) i proces dedukcije.

Rusija je 24. veljače 2022. započela vojni udar na Ukrajinu. Stoga je autorovo predviđanje uspjelo (naravno da autor nije želio izbijanje rata). Stoga je "Centar za analizu složenih odluka" Sveučilišta Fudan objavio autorov model i objašnjenje za predviđanje da će Rusija s velikom vjerojatnošću poslati vojsku u Ukrajinu. Obratite pažnju na službenu web stranicu "Centra za analizu složenih odluka" Sveučilišta Fudan, www.ccda.fudan.edu.cn ili "Fudan Complex Decision Analysis Center".

Autor ovog članka prije se uglavnom bavio ispitivanjem na koji način se oblikuje rusko donošenje odluka, dok ovaj članak uglavnom ispituje odluku Sjedinjenih Država: zašto se čini da Sjedinjene Države pokušavaju odvratiti Rusiju od slanja trupa u Ukrajinu i zašto Rusija konačno pokreće vojni udar na Ukrajinu? Drugim riječima, zašto je američko "odvraćanje" propalo? Je li to namjerno, ili je zaista nemoguće da se Rusija "odvrati"?

Na temelju rigorozne logike i dokaza o ponašanju SAD-a, autor vjeruje da možemo gotovo 100% vjerovati da Sjedinjene Države ne samo da zapravo ne žele "odvratiti" Rusiju od slanja trupa u Ukrajinu, već se nadaju da Rusija može poslati trupe u Ukrajinu. a tako da može "ubiti više golubova jednim udarcem". Stoga su dosadašnje akcije Sjedinjenih Država konačno gurnule Rusiju u kut, prisiljavajući Rusiju da pošalje vojsku u Ukrajinu, čak i ako Rusija jasno shvaća da je slanje vojnika u Ukrajinu vrlo rizično ponašanje. Stoga je Ukrajina otrovna zamka koju su iskopale Sjedinjene Države kako bi Ukrajini, Europi i Rusiji dale taj otrov.

Autorov učinak predviđanja na ukrajinski problem pokazuje važnost učenja teorije međunarodnih odnosa i znanstvenoistraživačkih metoda. Disciplina međunarodnih odnosa ne govori samo o stvarima na papiru, već može otkriti evolucijske zakone međunarodne stvarnosti i pružiti intelektualnu potporu donošenju odluka nacionalne vlade i društvenim subjektima.

Ukrajina: Zamka koju je SAD postavio Rusiji?

Tang Shiping*

 

prof.shipin tang

Od zime 2021. Rusija  snažno je okupljala snage na rusko-ukrajinskoj granici, a Sjedinjene Države i njihovi saveznici iz NATO-a kontrolirali su opća vojna kretanja Rusije. Ulaskom u siječanj 2022. Sjedinjene Države i NATO saveznici nastavljaju intenzivno najavljivati rusko vojno jačanje i pokrete, te prikazuju ovu obavještajnu propagandu kao temeljne napore Sjedinjenih Država i NATO-a u pokušaju odvraćanja vojnog napada Rusije na Ukrajinu. Međutim, konačno je 24. veljače 2022. Rusija poslala trupe u Ukrajinu.

Obrazloženje: Kako uspješno odvratiti Rusiju od slanja trupa u Ukrajinu?

Na temelju klasične teorije "odvraćanja", ("deterrence") u kontekstu snažnog vojnog gomilanja Rusije na rusko-ukrajinskoj granici i "(polu) ultimatuma" Sjedinjenim Državama (NATO) u prosincu 2021., da su Sjedinjene Države željele uspjeti imale su otprilike pet načina da odvrate Rusiju da ne uđe u Ukrajinu:

1. Priznati sve ruske zahtjeve.

 2. Obvezati se minimalnim zahtjevima  prema Rusije (na primjer, jasno dati do znanja da će NATO isključiti Gruziju i Ukrajinu) i obvezati se da će se odmah pripremiti za sveobuhvatne pregovore s Rusijom.

 3. Odbaciti minimalni zahtjev Rusije, odmah rasporediti minimalne američke i NATO trupe u Ukrajini (takozvane mjere “trip-wire”), uz ubrzavanje isporuke oružja i streljiva Ukrajini, te jasno staviti do znanja da ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, SAD i NATO će brzo vojno intervenirati.

 4. Odbaciti minimalne zahtjeve Rusije, ubrzati isporuku oružja i streljiva Ukrajini i jasno dati do znanja da će, ako Rusija pošalje vojnike u Ukrajinu, Sjedinjene Države i NATO brzo vojno intervenirati.

 5. Odbaciti minimalne zahtjeve Rusije i ubrzati isporuku oružja i streljiva Ukrajini, ali jasno dati do znanja da čak i ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, Sjedinjene Države i NATO neće vojno intervenirati. U isto vrijeme, Sjedinjene Države javno objavljuju da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici javno pomoći Ukrajini, uključujući pružanje obavještajnih podataka, čime bi Rusiju trebali  odvratiti od vojnih akcija. Istodobno su Sjedinjene Države i njihovi saveznici najavljuju višestruke sankcije s kojima bi se Rusija mogla suočiti.

biden afp

Predsjednik Amerike Joe Biden, AFP 

 

Očito, iako prvi čin definitivno može spriječiti Rusiju da pošalje trupe u Ukrajinu, ne možemo očekivati ​​da će Sjedinjene Države u potpunosti pristati na zahtjeve Rusije pod pritiskom više strana, tako da opcija prvog čina nije u opsegu razmatranja Sjedinjenih Država .

 Druga opcija Sjedinjenih Država također ima veliku vjerojatnost da spriječi Rusiju da pošalje vojsku u Ukrajinu. Konkretno, iz perspektive racionalnog izbora, ako Sjedinjene Države doista žele spriječiti Rusiju da pošalje vojsku u Ukrajinu, ovo ponašanje je najumjerenije ponašanje koje bi Sjedinjene Države trebale izabrati, a trošak za sve strane je najmanji. Međutim, Sjedinjene Države su glatko odbile minimalne zahtjeve Rusije.

 I prva i druga opcija su relativno benigna ponašanja. Ako Sjedinjene Države odbiju gornje dvije opcije, ali još uvijek stvarno žele odvratiti Rusiju od slanja vojnika u Ukrajinu, Sjedinjene Države bi trebale odabrati posebno teško ponašanje, odnosno treću i četvrtu opciju iznad. No, ni Sjedinjene Države nemaju izbora u ove dvije mjere, već su odabrale petu opciju.

Očito, prije nego što je Rusija poslala vojsku u Ukrajinu, ponašanje Sjedinjenih Država potpuno je odudaralo od osnovne logike “teorije odvraćanja”. U isto vrijeme, Sjedinjene Države stalno govore svijetu da će Rusija poslati vojsku. Zašto?

 

map fud

 

Za ovakvo ponašanje Sjedinjenih Država postoji samo jedno logično objašnjenje, a to je: Sjedinjene Države zapravo žele da Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, a pokušavaju natjerati Rusiju da pošalje trupe u Ukrajinu.

 Prije svega, neprestano govoreći svijetu da će Rusija poslati trupe u Ukrajinu, Sjedinjene Države vide ruske čelnike gurnute u kut: u slučaju da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici odbili minimalne uvjete Rusije, Rusija  bi se snažno okupila na rusko-ukrajinskoj granica, ali na kraju ne bi  poslala vojsku u Ukrajinu, ruski čelnici će izgubiti obraz i suočit će se s ogromnim vladajućim pritiskom ruskog narodai

 Drugo, odbacivanjem minimalnih zahtjeva Rusije i ubrzavanjem isporuke oružja i streljiva Ukrajini, ali jasno stavljajući do znanja da čak i ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, Sjedinjene Države i NATO neće vojno intervenirati. Dolazi do otpora Ukrajinaca, što Rusiji otežava pobjedu na bojnom polju ako pošalje trupe. I što se rat dulje oduži, to će biti gore za Rusiju i bolje za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Ti interesi nisu samo materijalni, nego i moralni i javni.

 Konačno, kroz navedene mjere, ruski čelnik će konačno poslati vojsku u Ukrajinu, a Sjedinjene Države će ojačati, pa čak i povratiti dio izgubljene dominacije nad Europom. Velika središnja i zapadna Europa Rusiju vide kao smrtnog neprijatelja, a Europa će uvijek biti u rukama Sjedinjenih Država.

 Ukratko, Ukrajina je zamka koju su Sjedinjene Države kovale Ukrajini, Europi i Rusiji.

 

*Tang Shiping, cijenjeni profesor Changjiang Scholars Ministarstva obrazovanja, profesor Sveučilišta Fudan, jedan je od najutjecajnijih kineskih društvenih znanstvenika današnjice i jedan od najboljih društvenih znanstvenika u Aziji danas, osnivač i izvršni direktor "Planeta na dlanu". Područja istraživanja profesora Tang Shipinga su opsežna, uglavnom podijeljena u pet glavnih područja: međunarodna politika, komparativna politika, institucionalna ekonomija, politička (znanstvena) teorija i filozofija društvenih znanosti. Proveo je istraživanja svjetske klase u tim područjima i opsežno je pisao o tome.

 

book tang

  Tang Shipingove nove knjige:

  "Svatko je moj učitelj", "Koncepti, radnje, rezultati: nova teorija društvenih znanosti metoda", "Komparativna politika"

china sch

 

Konferencije i publikacije

ENERGETSKA SIGURNOST IZMEĐU TRŽIŠNE REALNOSTI I GEOPOLITIKE

 

 

"Rusija kao ključni igrač na svjetskom energetskom tržištu"

GEOEKONOMSKI FORUM

ODBOR PREPORUKE: Stjepan Mesić , predsjednik Republike Hrvatske

Lokacija: Zagreb, Novinarski dom

FOKUS

Danas u svijetu zabrinutost izazivaju dva globalna pitanja: terorizam i energetska sigurnost. Cilj Geoekonomskog foruma 2007 je bio naglasiti kako Hrvatska mora snažnije svoju vanjsku politiku usmjeriti u područje energetske sigurnosti u kojem Rusija ima značajnu ulogu. Važnost Rusije u globalnoj energetskoj politici od Europske unije, Središnje Azije do Irana nikada nije bila veća. Kada se Rusija okrenula tržišnom pristupu u trgovini energentima, neke države su njezinu politiku plaćanja energenta po tržišnim cijenama proglasila "starom ruskom geopolitikom", a ne logičnim tržišnim ponašanjem. Kako bi bolje objasnio ulogu Rusije na globalnom energetskom tržištu GEFO je pozvao prof. dr. Elenu Teleginu, izvršnu direktoricu Instituta za geopolitiku i energetsku sigurnost Rusije koja ima zavidno praktično i akademsko iskustvo u tom području.

Dr. Telegina je objavila desetak knjiga i stotinjak članaka o pitanjima energetske sigurnosti, globalnim energetskim projektima, ulaganjima i financiranju u industriji nafte i plina. Članica je odbora naftne kompanije Lukoila European Holdings, bila je predsjedateljica odbora direktora naftne kompanije Rosneft (1998), a od 1999. godine članica je Uprave udruženja izvoznika nafte Ruske federacije.

Od 1997. godine do 1999. godine je u vladi Ruske federacije bila zamjenica ministra za gorivo i energiju zadužena za područje vanjskih ekonomskih odnosa i ulaganja u energetski sektor. U istom razdoblju je bila zamjenica predsjedatelja European Energy Charter Conference. Dr. Telegina predaje na Ruskom državnom sveučilištu za naftu i plin I.M.Gubkin gdje je voditeljica Odjela za strateško upravljanje gorivima i energetskim kompleksom.

ZAŠTO

Države koje planiraju budućnost pripremaju se za zaoštravanje problema energetske sigurnosti koje ne potiče samo geopolitička situacija na Srednjem Istoku, već ekonomski bum novih ekonomija, te nedostatak prerađivačkih svjetskih naftnih kapaciteta. Geopolitičke napetosti i natjecanje oko energetskih izvora i utjecaja na tržište nafte i plina na globalnoj razini kao i ponašanje država unutar Europske unije šalje Hrvatskoj samo jednu poruku: interesi pojedinih država su ispred "globalnih interesa" ili interesa Europske unije. Nastajanje novih energetskih savezništva između Njemačke i Rusije ili Rusije i Italije dio je borbe za nacionalne energetske interese koji imaju prvenstvo nad interesima Europske unije. Energetska politika je i dalje stvar nacionalnih odluka i veće članice nisu sklone odreći se suvereniteta u području energetskog sektora.

IZVODI IZ GOVORA ZVONIMIRA BALETIĆA, predsjednika GEOFO-a

Hrvatska je važna točka na putu nafte i plina

Predsjednik Geoekonomskog foruma, akademik prof. dr. Zvonimir Baletić je zahvalio prof. dr. Eleni Telegini što se je odazvala pozivu Geoekonomskog foruma da govori o geopolitici i geoekonomiji nafte, posebno o položaju Rusije na svjetskom energetskom tržištu i njezinoj ulozi u području globalne energetske sigurnosti .

- Za Hrvatsku je tema o kojoj ćemo danas razgovarati vrlo zanimljiva s obzirom da je Hrvatska na putu nafte, te da je zainteresirana za ono što će se događati s naftnom privredom, ne samo s naftnom privredom nego i s politikom koja je vezana uz naftu i plin.

Hrvatska ima veliki potencijal u području naftnog sektora od proizvodnje, prerade do distribucije nafte, ali ono što je posebno važno za Hrvatsku to su upravo putovi nafte koji jednim dijelom idu preko naše zemlje. U tom pogledu ima nekoliko dilema s kime i na koji način surađivati. Mislim da u tom pogledu ne bi smjeli biti jednostrani i da bi trebali ići s više strana slijedeći pri tom svoje potrebe i ciljeve.

Hrvatska geostrateški pripada istočnom Mediteranu

Naftni problemi postoje godinama na područje istočnog Mediterana, centralne Azije, kaspijskog i crnomorskog bazena.Hrvatska je geostrateški postavljena na području istočnog Mediterana i važno je područje prema Europi. Znamo da se godinama naftni problemi smještaju na područje istočnom Mediterana, centralne Azije, kaspijskog i crnomorskog bazena. U odnosu prema Europi i svijetu Hrvatska je na jednoj zanimljivoj poziciji. Za Hrvatsku je važno znati kako će se stvari odvijati u području definiranja novih pravaca nafte i plina, posebno sa stajališta ruske uloge u području globalne naftne sigurnosti

Za mene osobno je također vrlo važna uloga nafte u ruskom razvoju i položaju Rusije u euroazijskom prostoru.

IZVODI IZ GOVORA JASNE PLEVNIK, potpredsjednice GEOFO-a

Bilo bi loše ako se prodaja energetskog sektora pojavi kao faktor ekonomskog nepatriotizma i slabljenja nacionalnih interesa

Podsjetila je kako je na prvom forumu GEOFO-a 2004. godine bivši premijer Malezije Mohamed Mahathir upozorio Hrvatsku da kao mala zemlja mora biti svjesna velike moći financijskog globalnog kapitalizma, koji može preko noći srušiti vrijednost nacionalne imovine i onda je otkupiti po niskoj cijeni.

Na forumu koji se je bavio pitanjem "Jesu li MMF i Svjetska banka faktori razvoja ili statusa quo?" guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski je otkrio javnosti manje poznate aspekte hrvatske suradnje s MMF-om, one koje je uvjetovala Europska komisija.

-Od prvog foruma do danas stvari u svijetu ekonomske međuovisnosti su se promijenile. Mnogi teoretičari smatraju da globalizacija više ne može objasniti duh današnjeg vremena, a zvijezde globalizacijske teorije poput Giddensa, Helda, Castellsa, ili Becka se kritizira jer su, globalizaciju dakle ono što treba objasniti pretvorili u ono što objašnjava, u sam argument.

Novi teorijski postglobalizacijski koncepti, koliko god bili privlačni zbog osjećaja koje kod ljudi izazivaju procesi najavljivanja novog, još nemaju snagu koja bi poništila stvarne događaje i posljedice globalizacije u odnosima između i unutar država. Neki dan je premijer Britanije Gordon Brown izjavio kako je nakon usvajanja revidiranog ugovora sada glavni posao Unije priprema za izazove globalizacije.

U svijetu danas ima puno globalnih strahova koji se prelamaju lokalno, jedan od njih je uz terorizam i strah od nestašica energije. Za Europsku uniju, Ameriku, Rusiju ili Kinu, energetska sigurnost predstavlja ključan sadržaj njihovih vanjskih politika Važnost Rusije u globalnoj energetskoj politici od Europe, Središnje Azije, Kine do Irana nikada nije bila veća što je potvrdio i posjet Putina Teheranu u jesen 2007. godine.

Je li Hrvatska nešto naučila iz dosadašnjeg iskustva globaliziranja?

Današnji skup ima isti cilj kao i svi dosadašnji skupovi GEOFO-a indirektno potaknuti razmišljanja i rasprave o politikama zaštite nacionalnih interesa Hrvatske ovoga puta u području energetske sigurnosti. Ostaje nam veliko je pitanje je li Hrvatska nešto naučila iz dosadašnjeg negativnog iskustva globaliziranja prodaje banaka, telekomunikacijskog sektora, hotela i poljoprivrednih kombinata? Bilo bi loše za Hrvatsku ako se prodaja energetskog sektora u idućim godinama pojavi kao još jedan, moćan faktor ekonomskog nepatriotizma i slabljenja nacionalnih interesa. Pogotovo što nova situacije u svjetskom sustavu potiče Hrvatsku da se preko svoje geografske pozicije i daljnjeg razvoja infrastrukture za transport nafte i plina o blikuje kao drugo ili treće energetskog raskrižja važno za EU, Rusiju i Ameriku.

Hrvatska sama svoj globalni proizvod u novom energetskom kontekstu

Hrvatska već dugo traži svoj proizvod za globalno tržištu, premda joj je on pred nosom. Nije li zapravo ona sama u novom globalnom energetskom kontekstu taj mitski "globalni proizvod." Brže kretanje u smjeru jasnog oblikovanja Hrvatske na geoenergetskoj karti, smatraju članovi Vijeća GEOFO-a, može za Hrvatsku značiti uspješniji model razvoja od retoričkog i beskorisnog slijeđenja ideje o stvaranju "hrvatske Nokie" ili maštanja o uspjehu na osnovi "irske formule razvoja," iako stvarnost već godinama pokazuje da to nije model primjenjiv za Hrvatsku.

IZVODI IZ IZLAGANJA PROF. DR. Elene Telegine

CIJENE NAFTE I PLINA ĆE I DALJE RASTI

Pogledajte prezentaciju

Dr. Elena Telegina je u svome predavanju ukazala kako će u idućem razdoblju Rusija i druge države trebati milijarde dolara za istraživanja u području novih izvora energije i tehnologije za iskorištavanje nafte i plina što će zahtijevati novu politiku cijena.

-Stoga sadašnja cijena nafta i plina može rasti i nadići 120 dolara ili čak 200 dolara po barelu. Glavni razlog povećavanja troškova za istraživanje i eksploataciju je teža dostupnost energetskih izvora budući da će zalihe jeftine nafte i plina postepeno nestajati . Međutim. prognoze za Rusiju u području nafte i plina su povoljne budući da ima velike zalihe, ali i mogućnost korištenja novih izvora energije. Rusija će se u svojim istraživanjima nafte i plina u budućnosti usmjeriti u područje Arktika. U tom smislu zabijanje ruskog stijega u tlo mora Sjevernog pola je možda je populistička gesta, ali bi s vremenom mogla poprimiti drugačije značenje.

Rusija za proces jačanja svoje energetske moći treba milijardu dolara godišnje kako bi koristila sadašnje naftne izvore efikasnije.

Cijene energenta će posebno rasti u Europi

Telegina je naglasila kako će cijene nafte i plina će posebno rasti u Europi zato što ona nema vlastite izvore i zalihe, a u znatnoj mjeri je ovisna o uvozu nafte i plina Rusija će temeljiti svoju opskrbu naftom i plinom tog područja na dugoročnim sporazumima koji jedini garantiraju energetsku sigurnost.

Prof. Telegina je ukazala kako će zbog ekonomskog rasta Kine i Indije i uopće ekonomskog razvoja svijeta u globalnim okvirima doći do porasta potražnje za prirodnim plinom do 2020. godine.

Naglasila je kako će Rusija zadržati svoj utjecaj na rusku kompaniju Gazprom koja je vodeći opskrbljivač prirodnog plina, a koja će otkupljivati druge kompanije posebno one koje se bave distribucijom plina u Europskoj uniji. Najveći kupci ruskog plina su Njemačka s 34, 4 posto, Italija s 22, 1 posto i Turska s 19, 9 posto.

Kada se radi o ruskoj energetskoj bilanci u kojoj dominira plin s udjelom od 51, 2 posto, tu će, najavila je Telegina doći do promjene u korist jeftinijeg ugljena, posebice u industriji.

Promjena cijena prema tržišnim kriterijima

-Rusija opskrbljuje domaće tržište i tržište bivših sovjetskih republika s plinom čija je cijena znatno niža od tržišne cijene. Usklađivanje cijena prema tržišnim kriterijima je glavno političko pitanje između Ukrajine i Bjelorusije na jednoj i Rusije na drugoj strani. Za restrukturiranje plinskog sektora Rusije potrebna su ulaganja od 7 do 10 milijardi US dolara kako bi se osiguralo da proizvodnja osigura plin za domaće i izvozne potrebe budući da i ruska ekonomija sve više ovisi o nafti i plinu. To uključuje i ulaganje u nove plinovode.-

Rusija ostaje ključni globalni igrač u opskrbi energijom

Prof. Telegina je zaključila kako je Rusija postala motor rasta među ne OPEC-a članicama u području opskrbe energentima i nastavit će igrati središnju ulogu u području globalne opskrbe energijom i trgovine ,ali takva uloga zahtjeva velika ulaganja

Odgovarajući na pitanja hrvatskih stručnjaka u području energije prof. Telegina je, među ostalim odgovorila, kako i ostali sektori u Rusiji trebaju velika ulaganja. Bez petogodišnjeg plana razvoja ruski razvoj će se usporiti i smanjiti. Novac će se ulagati prema načelu prioriteta, u sektore čija razina kompetitvnosti je niska zaključila je Telegina

GLAS GEOFO-a

GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti. GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države. Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita.

 

Dr. Jasna Plevnik, dr. Elena Telegina, prof. dr. Zvonimir Baletić

O nama

GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti.

GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države.

Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita. 

Pročitajte više o nama