Istraživanja i Mišljenja

Jasna Plevnik za Večernji list o Covidu -19 i odnosima Kine i Amerike

Veliki američki biznis ne podržava kidanje tkiva ovisnosti u svjetskom ekonomskom poretku.

Ovo je poseban trenutak za Kinu i svijet. Koronavirus je zaustavio putovanja, nogometne utakmice i biznis, ali nije prepleteno ekonomsko i geopolitičko natjecanje Amerike s Kinom.

Sasvim svjesni izvanrednog stanja u kojem se nalazi Kina zbog epidemije, američki državni tajnik Mike Pompeo i ministar obrane Mark Esper nisu se nimalo susprezali prije dva tjedna na Münchenskoj konferenciji o sigurnosti nego su oštro napali Kinu i bahato zaprijetili Europi prekidom suradnje u području sigurnosti nastavi li 5G odnose s Kinom.

Govor geopolitike je zbog ekonomskih interesa zasjenio ljudsko suosjećanje na konferenciji čija je glavna ideja, ah, razgovor o miru i suradnji.

Ofenzivni realizam Amerike

Pragmatičan odnos američke administracije prema virusu, odnosno radi se o koristima koje bi mogla imati Amerika od nesreće u Kini, potvrdio je i ministar trgovine Wilbur Ross kojem virus izgleda kao neki partner u ubrzavanju povratka poslova u SAD, što je jedan od ciljeva američke administracije u ekonomskim odnosima s Kinom.

Od 2017. Sjedinjene Države promoviraju razdvajanje američke ekonomije od kineske, ali i od drugih zemalja pa čak i od svoga strateškog saveznika Njemačke. Veliki američki biznis ne podržava kidanje tkiva ekonomske ovisnosti u svjetskom ekonomskom poretku i protekcionizam.

Kina je, iako u situaciji kada vodstvo na svim razinama troši energiju na suzbijanje epidemije, počela ispunjavanje uvjeta iz prve faze trgovinskog dogovora s Amerikom. Pojedini američki analitičari sumnjaju u sposobnost Kine da, kako je dogovoreno, u iduće dvije godine kupi robe za 200 milijardi američkih dolara.

Za Kinu i svijet je dobro da ofenzivni realizam Amerike, od koje sama Kina ne traži simpatije već pošteni pristup njezinoj ekonomiji i vanjskoj politici i ulozi u svijetu, nije postao glavna struja u međunarodnim odnosima.

Japan se pokazao kao dobar susjed, ne samo zbog donacija, nego kao i ulagač koji ima razumijevanja za neizvjesnost koja se nadvila nad ekonomijom Kine stavljajući sa strane regionalno ekonomsko i strateško suparništvo. Ujedinjeno Kraljevstvo donijelo je nedavno odluku o uključivanju Huaweija u gradnju svoje 5G mreže iako je Amerika lobirala protiv takve odluke.

Novoj britanskoj vladi nije prihvatljiva politika odvajanja od kineske ekonomije nego povoljan trgovinski sporazum s prvom trgovinskom silom svijeta, premda su zbog virusa pregovori o kinesko-britanskom trgovinskom sporazumu usporeni. Covid-19, naravno, ne može oslabiti poziciju Kine kao globalne sile, ali je kineska diplomatska agenda za 2020. dosta pogođena.

Velike ljudske i ekonomske štete

Mnogi međunarodni sastanci i konferencije morali su biti odgođeni. Ova je godina važna za odnose Kine i Europe koji se razvijaju u smjeru ekonomskog partnerstva i prijateljstva bez obzira na razlike u političkim sustavima. Potkraj ožujka trebao bi se održati godišnji summit Kine i EU u Pekingu, a zatim u travnju summit Kine i 17 zemalja središnje, istočne, jugoistočne i južne Europe.

Kineski bi predsjednik Xi Jinping trebao biti domaćin summita. Odluka da zamijeni premijera Li Keqianga na tom godišnjem sastanku, važnom i za Hrvatsku, odražava povećani fokus Pekinga na Europu usred porasta tenzija sa SAD-om.

Prema informacijama iz Pekinga, velika je vjerojatnost da bi summit mogao biti odgođen, ali ono što ostaje je snažna suradnja Kine i zemalja uključenih u formate 17 plus 1 i inicijativu Jedan pojas, jedan put koje podržavaju Kinu u situaciji koja joj je prouzročila velike ljudske i ekonomske štete.

U tijeku su i pripreme za flagship sastanak Kine i EU u 2020. koji bi se trebao održati u rujnu u Leipzigu na kojem bi se predsjednik Xi Jinping prvi put sastao sa svih 27 šefova država EU. Sve bi pripreme trebale biti dovršene do kraja lipnja, što znači da je i Hrvatska, koja sada predsjeda Vijećem Europske unije, na određeni način uključena u te pripreme.

General upozorava

Interes Kine i EU je da u Leipzigu potpišu bilateralni sporazum o ulaganjima budući da su napravljeni pomaci u mnogim pitanjima, no ključna pitanja industrijskih subvencija i prisilnog prijenosa tehnologije još nisu riješena.

Njemačka politika prema Kini je i prije izbijanja koronavirusa bila prijateljska i Berlin nije prihvaćao snažan pritisak američke administracije da ekonomsku suradnju s Kinom vodi davanjem prednosti vojnom savezništvu s Amerikom, a na štetu tržišnih odluka.

Angela Merkel, koja bi trebala u srpnju putovati u Kinu, uložila je silni diplomatski žar i napore da se postigne dogovor u Leipzigu koji je važan i za napredak globalne ekonomije. Taj sporazum bio bi kruna ne samo suradnje EU – Kina nego i diplomacije Angele Merkel koja vjeruje da je sada pravi trenutak za sporazum.

Pogotovo što se na natjecanju za sljedećeg predsjednika vladajuće stranke CDU pojavio političar Norbert Röttgen, koji je na glasu kao oštri kritičar sadašnje kinesko-njemačke povezanosti.

Globalno vodstvo Amerike i Kine u borbi protiv koronavirusa

Zapravo je COVID-19 na određeni način ojačao poziciju Kine kao globalne sile, jer je Kina pokazala da je itekako spremna za globalno vodstvo u kriznim situacijama.

To joj je priznala Svjetska zdravstvena organizacija. Predsjednik Xi Jinping u više je navrata naglasio da Kinezi nisu odgovorni za zdravlje kineskog naroda, već i za zdravlje ljudi u svijetu.

John R. Allen, predsjednik Instituta Brookings, umirovljeni general Marine Corps i bivši zapovjednik NATO-ovih snaga međunarodne sigurnosti (ISAF) i američkih snaga u Afganistanu smatra da su američke donacije Kini odlična stvar, ali ne i dovoljna.

Globalno širenje koronavirusa zahtijeva, ocijenio je general, zajedničko globalno vodstvo Amerike i Kine u borbi protiv koronavirusa i udruživanje značajnih znanstvenih resursa za dobrobit cijelog čovječanstva.