Pogledajte cjeloviti intervju predsjednice Geoekonomskog foruma dr. Jasne Plevnik s Bin Chenom, europskim dopisnikom i glavnim urednikom Šangajske medijske grupe za TV Dragon - Šangaj, emitiran 4. listopada 2019. u 18, 40.
Pogledajte cjeloviti intervju predsjednice Geoekonomskog foruma dr. Jasne Plevnik s Bin Chenom, europskim dopisnikom i glavnim urednikom Šangajske medijske grupe za TV Dragon - Šangaj, emitiran 4. listopada 2019. u 18, 40.
NINGBO - 17.- SVIBNJA - 2023. - Predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska Jasna Plevnik održala je online govor na Drugom forumu think tankova na visokoj razini o visokokvalitetnom razvoju lokalne suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe pod nazivom „Budućnost lokalne suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe i geopolitike“.
Jasna Plevnik je u svom obraćanju napomenula da Zapad nastoji redefinirati svoju suradnju s Kinom mijenjajući samu bit pojma „suradnja“.
Domaćini foruma bili su Kineska akademija društvenih znanosti i Narodna vlada provincije Zhejiang.
Forum je održan u Ningbou, vrućoj točki za ulazak proizvoda iz CEEC-a na kinesko tržište, kao jedan od 22 događaja kao što su izložbe, konferencije, forumi, trgovinski sastanci i kulturne aktivnosti tijekom 3. China-CEEC Expo-a.
Više od 80 dužnosnika i predstavnika vlada, sveučilišta i istraživačkih institucija osobno je prisustvovalo forumu, dok je nekoliko znanstvenika iz think tankova ili akademskih institucija u zemljama srednje i istočne Europe sudjelovalo putem video veze. Razgovarali su o produbljivanju lokalne suradnje Kine i SIE u gospodarstvu, trgovini, zaštiti okoliša i tehnološkim inovacijama.
Integralni govor predsjednice Geoekonomskog foruma Hrvatska Jasne Plevnik možete pročitati na engleskoj stranici.
ZAGREB- 28. TRAVNJA-2023.- Predsjednica Geoekonomskog foruma Jasna Plevnik i članovi Vijeća susreli su se s profesorom Yuyanom Zhangom, direktorom Instituta za svjetsku ekonomiju i politiku (IWEP) Kineske akademije društvenih znanosti (CASS) i stručnjacima iz te kineske vrhunske institucije za međunarodno gospodarstvo i razvoj, 28. travnja 2023.
Profesor Zhang svjetski je poznati stručnjak za međunarodnu ekonomiju i autor nekoliko knjiga o međunarodnoj ekonomskoj politici i razvoju Kine. Savjetnik je za međunarodnu ekonomiju i financije Ministarstva vanjskih poslova Kine i Ministarstva trgovine Kine te predsjednik Kineskog društva svjetske ekonomije Kineskog društva gospodarstava u nastajanju. Zhang je čest govornik na međunarodnim konferencijama poput Svjetskog ekonomskog foruma i Boao foruma.
Sastanak je bio usmjeren na raspravu o odnosima EU-a i Kine u kontekstu novih trendova u globalnom gospodarstvu poput deglobalizacije i utjecaja geopolitike.
KARLOVAC- 7- STUDENI-2022- Kina je iskorijenila siromaštvo i ima vrhunske ekonomiste. Druga je svjetska sila, a vrlo brzo bi mogla postati i prva. SAD pokušava na razne načine spriječiti Kinu da se razvija u pravcu visoke tehnologije, zaključila je Jasna Plevnik na tribini u karlovačkom pododboru Prosvjete.
Predsjednik karlovačke Prosvjete Milan Lapčić i moderator i organizator predavanja Dragan Grubješić predstavili su Jasnu Plevnik i zahvalili joj na predavanju.
Sve ono protiv čega sam se cijeli život politički borila, u ovom trenutku mi je izgledalo kao jedan veliki poraz.
Stajala sam na željezničkoj stanici u svom rodnom gradu i čekala brzi vlak. Odjednom se na sporednom kolosijeku približio golemi konvoj, pun tenkova - s kunama, gepardima ili leopardima. Ne mogu ih razlikovati i mogla sami h samo u šoku promatrati. Transport je vozio sa zapada na istok.
Nije bilo teško zamisliti suprotnu sliku. Negdje na istoku kontinenta, u isto vrijeme, vojni transport ruskih tenkova išao je s istoka na zapad. Neće se sukobiti u stilu velikih tenkovskih bitaka iz Prvog svjetskog rata negdje u Ukrajini. Ne, ovoga će puta ponovno biti upleteni u ponor dvaju blokova moći, nad kojim je svijet možda posljednji put stajao, u sukobu s mogućim apokaliptičnim epilogom. Tako smo se opet našli u Hladnom ratu i spirali uzajamnog ugrožavanja egzistencije – bez izlaza i bez perspektive. Sve ono protiv čega sam se cijeli život politički borila, u ovom trenutku mi je izgledalo kao jedan veliki poraz.
Kada je počeo ovaj poraz? Kada je počela obmana? Kada se i kako jedna od najsretnijih faza povijesti euroazijskog kontinenta, nakon nenasilnog završetka Hladnog rata, pretvorila u smrtonosnu eskalaciju rata, nasilja i blokovskih sukoba? U čijem je interesu bilo da se miroljubivi suživot Istoka i Zapada, koji je tada bio moguć, ne ostvari, već postane žrtva obnovljenog globalnog antagonizma? A tu je i pitanje svih pitanja – zašto cijela Europa, kontinent sa svim svojim povijesnim tragedijama i zabludama politike moći – nije smogla snage postati središtem miroljubive vizije ugroženog svijeta?
Ne slažem se sa danas uvriježenom tezom da je 1989. godine u Europi uspostavljen miroljubivi poredak, koji je Rusija jednostrano uništavala korak po korak pod diktatom agenta KGB-a Putina, sve dok na kraju nije izbio rat u Ukrajini. Ovo nije istina. Istina je sljedeće – 1989. godine slomljen je poredak nazvan Pax Atomica (atomski mir) bez ustupanja mjesta novom mirovnom poretku. Osiguranje novog mirovnog poretka moralo je biti novi cilj. Međutim, vizionarima europske i zapadne fantazije nije bilo na umu osmisliti održivi mirovni poredak u Europi, koji bi svim zemljama bivšeg SSSR-a ponudio mjesto pouzdane sigurnosti i nade za budućnost.
Koliko se brzo vratio osjećaj blagog trijumfa, vidi se na tužnom primjeru – odnosima s Jugoslavijom. Jugoslavija je bila jedna od nesvrstanih država, na vrijeme se riješila staljinizma i donekle smirila stoljetna nacionalna suparništva iz vremena Dunavske monarhije. Nudeći ovoj Jugoslaviji, kao cjelini, put u Europu i EU 1989. bio je iznimno lak. Trebalo bi vremena, ali bilo je moguće. Trebalo se jedino suzdržati od prebrzog popuštanja pred nacionalnim pritiscima Slovenaca i Hrvata i njegovanja nove neprijateljske slike o Srbima kao agresivcima. Takva je mudrost, međutim, potpuno izostala u nadmetanju za priznanje novih nacionalnih država na Balkanu. Građanski rat u Bosni, Srebrenica, razaranje Sarajeva, stotine tisuća mrtvih i istraumatiziranih ljudi, napad NATO-a na Jugoslaviju protivan međunarodnom pravu, priznanje neovisnosti Kosova, također protivno međunarodnom pravu, te višestruka izbijanja novih nacionalni šovinizmi su se svi mogli izbjeći.
Ako se ne varam, Europa će uskoro ući u fazu velikog razočaranja koje će duboko poljuljati njezinu sliku o sebi. Ali za mene je to razlog za nadu. Zapad, tako samouvjeren, jednostavno mora naučiti da ostatak svijeta ne dijeli naše viđenje nas samih i da neće stati uz nas. Čini se da na brzinu poslani emisari novog antikineskog saveza u nadolazećem križarskom ratu protiv Srednjeg kraljevstva nisu osobito uspješni. Kako bismo mogli pretpostaviti da će velika Kina i napredne civilizacije Azije ikada zaboraviti dane nametnute slobodne trgovine i opijumskih ratova? Kako bi napaćeni afrički kontinent ikada mogao oprostiti 12 milijuna robova i iskorištavanje svih svojih prirodnih bogatstava? Zašto bi drevne kulture Latinske Amerike trebale oprostiti samovoljnoj vladavini španjolskih i portugalskih konkvistadora? Zašto bi autohtoni narodi diljem svijeta jednostavno iz svog povijesnog sjećanja trebali izbrisati nepravde ilegalnih naselja i otimanja zemlje? Nadam se da će iz svega ovoga proizaći novi pokret nesvrstanih koji će se nakon razdoblja brojnih kršenja međunarodnog prava ponovno zauzeti za ekskluzivno pravo UN-a da služi miru i opstanku cijelog planeta.”
GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti.
GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države.
Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita.