Pogledajte cjeloviti intervju predsjednice Geoekonomskog foruma dr. Jasne Plevnik s Bin Chenom, europskim dopisnikom i glavnim urednikom Šangajske medijske grupe za TV Dragon - Šangaj, emitiran 4. listopada 2019. u 18, 40.
Geoekonomski Forum
Dobro došli!
Geoekonomski Forum - Udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja.
Geoekonomski forum je hrvatski think tank specijaliziran za pitanja vanjske politike i procese integriranja u jugoistočnoj Europi.
Aktualnosti
Dr. Jasna Plevnik: Geopolitika je pokazala potencijal širenja prema suradnji Kine i zemalja SIE na svim razinama
NINGBO - 17.- SVIBNJA - 2023. - Predsjednica Geoekonomskog foruma Hrvatska Jasna Plevnik održala je online govor na Drugom forumu think tankova na visokoj razini o visokokvalitetnom razvoju lokalne suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe pod nazivom „Budućnost lokalne suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe i geopolitike“.
Jasna Plevnik je u svom obraćanju napomenula da Zapad nastoji redefinirati svoju suradnju s Kinom mijenjajući samu bit pojma „suradnja“.
Domaćini foruma bili su Kineska akademija društvenih znanosti i Narodna vlada provincije Zhejiang.
Forum je održan u Ningbou, vrućoj točki za ulazak proizvoda iz CEEC-a na kinesko tržište, kao jedan od 22 događaja kao što su izložbe, konferencije, forumi, trgovinski sastanci i kulturne aktivnosti tijekom 3. China-CEEC Expo-a.
Više od 80 dužnosnika i predstavnika vlada, sveučilišta i istraživačkih institucija osobno je prisustvovalo forumu, dok je nekoliko znanstvenika iz think tankova ili akademskih institucija u zemljama srednje i istočne Europe sudjelovalo putem video veze. Razgovarali su o produbljivanju lokalne suradnje Kine i SIE u gospodarstvu, trgovini, zaštiti okoliša i tehnološkim inovacijama.
Integralni govor predsjednice Geoekonomskog foruma Hrvatska Jasne Plevnik možete pročitati na engleskoj stranici.
Vodstvo Geoekonomskog foruma susrelo se s Yuyanom Zhangom
ZAGREB- 28. TRAVNJA-2023.- Predsjednica Geoekonomskog foruma Jasna Plevnik i članovi Vijeća susreli su se s profesorom Yuyanom Zhangom, direktorom Instituta za svjetsku ekonomiju i politiku (IWEP) Kineske akademije društvenih znanosti (CASS) i stručnjacima iz te kineske vrhunske institucije za međunarodno gospodarstvo i razvoj, 28. travnja 2023.
Profesor Zhang svjetski je poznati stručnjak za međunarodnu ekonomiju i autor nekoliko knjiga o međunarodnoj ekonomskoj politici i razvoju Kine. Savjetnik je za međunarodnu ekonomiju i financije Ministarstva vanjskih poslova Kine i Ministarstva trgovine Kine te predsjednik Kineskog društva svjetske ekonomije Kineskog društva gospodarstava u nastajanju. Zhang je čest govornik na međunarodnim konferencijama poput Svjetskog ekonomskog foruma i Boao foruma.
Sastanak je bio usmjeren na raspravu o odnosima EU-a i Kine u kontekstu novih trendova u globalnom gospodarstvu poput deglobalizacije i utjecaja geopolitike.
Jasna Plevnik na tribini karlovačkog pododbora Prosvjete: SAD ometa Kinu
KARLOVAC- 7- STUDENI-2022- Kina je iskorijenila siromaštvo i ima vrhunske ekonomiste. Druga je svjetska sila, a vrlo brzo bi mogla postati i prva. SAD pokušava na razne načine spriječiti Kinu da se razvija u pravcu visoke tehnologije, zaključila je Jasna Plevnik na tribini u karlovačkom pododboru Prosvjete.
Predsjednik karlovačke Prosvjete Milan Lapčić i moderator i organizator predavanja Dragan Grubješić predstavili su Jasnu Plevnik i zahvalili joj na predavanju.
Izdvojena istraživanja i mišljenja
Politička oporuka Antje Vollmer (31. svibnja 1943. – 15. ožujka 2023.)
Sve ono protiv čega sam se cijeli život politički borila, u ovom trenutku mi je izgledalo kao jedan veliki poraz.
Stajala sam na željezničkoj stanici u svom rodnom gradu i čekala brzi vlak. Odjednom se na sporednom kolosijeku približio golemi konvoj, pun tenkova - s kunama, gepardima ili leopardima. Ne mogu ih razlikovati i mogla sami h samo u šoku promatrati. Transport je vozio sa zapada na istok.
Nije bilo teško zamisliti suprotnu sliku. Negdje na istoku kontinenta, u isto vrijeme, vojni transport ruskih tenkova išao je s istoka na zapad. Neće se sukobiti u stilu velikih tenkovskih bitaka iz Prvog svjetskog rata negdje u Ukrajini. Ne, ovoga će puta ponovno biti upleteni u ponor dvaju blokova moći, nad kojim je svijet možda posljednji put stajao, u sukobu s mogućim apokaliptičnim epilogom. Tako smo se opet našli u Hladnom ratu i spirali uzajamnog ugrožavanja egzistencije – bez izlaza i bez perspektive. Sve ono protiv čega sam se cijeli život politički borila, u ovom trenutku mi je izgledalo kao jedan veliki poraz.
Početak poraza
Kada je počeo ovaj poraz? Kada je počela obmana? Kada se i kako jedna od najsretnijih faza povijesti euroazijskog kontinenta, nakon nenasilnog završetka Hladnog rata, pretvorila u smrtonosnu eskalaciju rata, nasilja i blokovskih sukoba? U čijem je interesu bilo da se miroljubivi suživot Istoka i Zapada, koji je tada bio moguć, ne ostvari, već postane žrtva obnovljenog globalnog antagonizma? A tu je i pitanje svih pitanja – zašto cijela Europa, kontinent sa svim svojim povijesnim tragedijama i zabludama politike moći – nije smogla snage postati središtem miroljubive vizije ugroženog svijeta?
Ne slažem se sa danas uvriježenom tezom da je 1989. godine u Europi uspostavljen miroljubivi poredak, koji je Rusija jednostrano uništavala korak po korak pod diktatom agenta KGB-a Putina, sve dok na kraju nije izbio rat u Ukrajini. Ovo nije istina. Istina je sljedeće – 1989. godine slomljen je poredak nazvan Pax Atomica (atomski mir) bez ustupanja mjesta novom mirovnom poretku. Osiguranje novog mirovnog poretka moralo je biti novi cilj. Međutim, vizionarima europske i zapadne fantazije nije bilo na umu osmisliti održivi mirovni poredak u Europi, koji bi svim zemljama bivšeg SSSR-a ponudio mjesto pouzdane sigurnosti i nade za budućnost.
Tragedija Jugoslavije
Koliko se brzo vratio osjećaj blagog trijumfa, vidi se na tužnom primjeru – odnosima s Jugoslavijom. Jugoslavija je bila jedna od nesvrstanih država, na vrijeme se riješila staljinizma i donekle smirila stoljetna nacionalna suparništva iz vremena Dunavske monarhije. Nudeći ovoj Jugoslaviji, kao cjelini, put u Europu i EU 1989. bio je iznimno lak. Trebalo bi vremena, ali bilo je moguće. Trebalo se jedino suzdržati od prebrzog popuštanja pred nacionalnim pritiscima Slovenaca i Hrvata i njegovanja nove neprijateljske slike o Srbima kao agresivcima. Takva je mudrost, međutim, potpuno izostala u nadmetanju za priznanje novih nacionalnih država na Balkanu. Građanski rat u Bosni, Srebrenica, razaranje Sarajeva, stotine tisuća mrtvih i istraumatiziranih ljudi, napad NATO-a na Jugoslaviju protivan međunarodnom pravu, priznanje neovisnosti Kosova, također protivno međunarodnom pravu, te višestruka izbijanja novih nacionalni šovinizmi su se svi mogli izbjeći.
Novi pokret nesvrstanih
Ako se ne varam, Europa će uskoro ući u fazu velikog razočaranja koje će duboko poljuljati njezinu sliku o sebi. Ali za mene je to razlog za nadu. Zapad, tako samouvjeren, jednostavno mora naučiti da ostatak svijeta ne dijeli naše viđenje nas samih i da neće stati uz nas. Čini se da na brzinu poslani emisari novog antikineskog saveza u nadolazećem križarskom ratu protiv Srednjeg kraljevstva nisu osobito uspješni. Kako bismo mogli pretpostaviti da će velika Kina i napredne civilizacije Azije ikada zaboraviti dane nametnute slobodne trgovine i opijumskih ratova? Kako bi napaćeni afrički kontinent ikada mogao oprostiti 12 milijuna robova i iskorištavanje svih svojih prirodnih bogatstava? Zašto bi drevne kulture Latinske Amerike trebale oprostiti samovoljnoj vladavini španjolskih i portugalskih konkvistadora? Zašto bi autohtoni narodi diljem svijeta jednostavno iz svog povijesnog sjećanja trebali izbrisati nepravde ilegalnih naselja i otimanja zemlje? Nadam se da će iz svega ovoga proizaći novi pokret nesvrstanih koji će se nakon razdoblja brojnih kršenja međunarodnog prava ponovno zauzeti za ekskluzivno pravo UN-a da služi miru i opstanku cijelog planeta.”
Antje Vollmer (31. svibnja 1943. - 15. ožujka 2023.) bila je njemačka protestantska teologinja, akademska nastavnica i političarka Saveza 90/Zelenih. Postala je članica Bundestaga 1983. kada su Zeleni prvi put ušli u zapadnonjemački parlament, prije nego što se pridružila stranci 1985. Od 1994. do 2005. bila je potpredsjednica Bundestaga, prva Zelena na toj poziciji. Bila je pacifistica.
https://www.berliner-zeitung.de/politik-gesellschaft/ein-jahr-ukraine-krieg-kritik-an-gruenen-antje-vollmers-vermaechtnis-einer-pazifistin-was-ich-noch-zu-sagen-haette-li.320443
Konferencije i publikacije
O nama
GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti.
GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države.
Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita.