Geoekonomski Forum

Dobro došli!

Geoekonomski Forum - Udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja.
Geoekonomski forum je hrvatski think tank specijaliziran za pitanja vanjske politike i procese integriranja u jugoistočnoj Europi.

Dr. Jasna Plevnik, potpredsjednica Geoekonomskog foruma, je dio ekspertnog tima SiLKS-a koji istražuje strateški potencijal inicijative „ Jedan pojas, jedan put“. Tim eksperata uključuje sadašnje ili bivše ministre, predsjednike svjetskih financijskih institucija kao i globalno poznate akademske eksperte za pitanja međunarodne ekonomije, financija, održivog razvoja, međunarodnih odnosa i mehanizme međunarodne suradnje.

 Minister Li Paris

 Dr. Jasna Plevnik, potpredsjednica Geoekonomskog foruma, je dio ekspertnog tima SiLKS-a koji istražuje strateški potencijal inicijative „ Jedan pojas, jedan put“.

 

Izjava Jasna Plevnik sajt Kineske vlade

Mišljenje Jasne Plevnik o budućnosti odnosa Hrvatske i Kine, koje je iznijela u TV emisiji "U mreži Prvog" Hrvatske radiotelevizije,  objavljeno je na službenoj web stranici kineske Vlade.

Među stručnjacima su Justin Yifu Lin, bivši glavni ekonomist Svjetske banke i dekan the Institute for New Structural Economics; Jin Liqun, predsjednik Azijske infrastrukturne i investicijske banke(AIIB); vodeći exsperti s Brookingsa  David Dollar i Cheng Li, Peter Nolan, direktor the University’s Centre of Development Studies, University of Cambridge  za kojeg The Financial Times napisao da ima od svih eksperata najviše znanja o kineskim kompanijama, David M. Lempton, direktor China Studies at the Johns Hopkins (SAIS) i predsjedavajući The Asia Foundation i mnogi drugi.

Koji su sve stručnjaci dio tog tima vidi na:

http://www.esilks.org/scholar/

Aktualnosti

Jasna Plevnik sudjelovala na 7. China-CEEC High-Level Think Tank simpoziju

PEKING-SOFIJA-26 - listopada  2021.- Više od 100 ljudi iz državnih dužnosnika, voditelja poznatih think tankova, stručnjaka i znanstvenika te medija iz Kine, Bugarske i drugih zemalja srednje i istočne Europe prisustvovalo je Simpoziju. Na ceremoniji otvaranja foruma Wang Linggui, potpredsjednik Kineske akademije društvenih znanosti rekao je da je kineska vlada od osnutka nove Kine uvijek visoko držala zastavu mira, razvoja, suradnje i dobitka, te da je kontinuirano istražuje i prakticira međunarodnu i regionalnu suradnju s kineskim karakteristikama. Potpredsjednik je naglasio da su Kina i Europa nepokolebljive pristaše multilateralizma.

logo 16

Jasna Plevnik na Forumu "Kvalitetni razvoj lokalne suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe"

NINGBO - 9. lipnja 2021. - Jasna Plevnik, predsjednica Geoekonomskog foruma pozvana je da održi govor na  forumu „Kvalitetni razvoj lokalne suradnje Kine i SIE“, koji je  održan u Ningbu, na marginama expo-a Kina i SIE koji predstavlja vrata za ulaz robe iz zemlja srednje i istočne Europe na kinesko tržište. Domaćini i organizatori akademske konferencije bili su Kineska akademija društvenih znanosti i Narodna vlada provincije Zhejiang, a organizirali su je Institut za europske studije Kineske akademije društvenih znanosti, mreža tink tenkova Kina-CEEC i općinska narodna vlada Ningboa. Akademici su bili usredotočeni na trgovinska, znanstvena i tehnološka pitanja u kontekstu zaštite okoliša. Sajam ima za cilj poboljšati prisutnost kompanija iz srednje i istočne Europe na kineskom tržištu. Proizvodi iz zemalja iz toga dijela Europe po cijeni ne mogu biti konkurentni sličnim kineskim proizcodima a po kvaliteti zaostaju za proizvodima iz zapadne Europe tako da je pred njima I dalje dugačak put da bi postali poznati kineskim potrošačima.

Izdvojena istraživanja i mišljenja

YIWEI WANG:Ništa ne opravdava rusku invaziju u Ukrajini, ali SAD i NATO teško da su nevini promatrači!

 

 vec logo

 

Večernji list, subota, 16. travnja 2022.

 

Jasna Plevnik

 Yiwei Wang jedan je od vodećih kineskih i svjetskih eksperta za ki- nesku vanjsku politiku svoje generacije.

Autor je brojnih knjiga, direk- tor Centra za proučavanje Europske unije na Sveučilištu Renmin, član mnogih odbora, think tankova i glav- ni govornik brojnih globalnih konfe- rencija. Redovito komentira stanje u međunarodnim odnosima za vodeće svjetske medije od CNN-a do South China Morning Posta. Wang ima toliko puno posla tako da se mnogi čude, ne uvijek bez zavisti, njegovoj intelektualnoj produktivnosti kao i činjenici da su njegove knjige viso- kog analitičkog ostvarenja postigle široku privlačnost među čitateljima u Kini o inozemstvu.

Stav Kine je neka  zvono s tigra skine onaj tko ga je zavezao o tigrov vrat. No na nedavnom Kina-EU summitu, na kojem se raspravljalo i o Ukrajini, Joseph Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ponovno je rekao  je kako je  Kina jedina država na svijetu koja bi kao nepristrani posrednik mogla uvjeriti Rusiju i Ukrajinu da prekinu sukob. 

Koliko je ovaj pristup izvediv i prihvatljiv za Kinu koja ima dobre odnose i s Rusijom i s Ukrajinom?

 U očima Europljana Kina je je jedina zemlja dovoljno moćna I dovoljno bliska Putinu, a nije u konfrontaciji s Ukrajinom, da uvjeri  Putina da zaustavi rat. Ovo je  europska dimenzija razmišljanja. Misliti da je  lako zaustaviti rat pomoću uvjeravanja Kine nije realno. Kada bi to bilo tako, rat ne bi ni izbio.

To je jedno nerazumijevanje  ne samo Kine nego i njezinih odnosa s Rusijom.Kina je neovisna zemlja, nije u bloku, imamo dugu tradiciju neovisne vanjske politike I miroljubivog razvoja,To je također i nerazumijevanje Rusije koja je velika  neovisna sila, Putin ima svoju vlastitu agendu.

Kina nije saveznik Rusije, izbijanje oružanog sukoba razljutilo je mnoge Kineze. 

Prvo, Kina je predložila olimpijsko primirje u UN-u i dobila odobrenje. Drugo, Kina zagovara poštivanje i jamči suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja, te ima prijateljske veze s Ukrajinom. Treće, pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a obećalo je sigurnost za Ukrajinu nakon raspada Sovjetskog Saveza i ukrajinske neovisnosti, no Rusija je to prekršila.

Kina također ima očekivanja od EU. Poruka predsjednika Kine Xi Jinpinga EU  je da izravno razvija svoje odnose s Kinom, isključujući vanjsko uplitanje u svoje odnose s Kinom. Je li EU sposobna za to?

Europa ne bi trebala slijediti pristup SAD-a u obračunu s Kinom. Europska unija je nakon Sjedinjenih Država brzo uvela nekoliko rundi sankcija. Trenutno situacija nije stavljena pod kontrolu, a nekoliko važnih projekata suradnje između Rusije i Europe (kao što je Sjeverni tok 2) je obustavljeno. Kratkoročno, napetost između Rusije i Europe, nakon situacije s Krimom 2014., eskalirala je. Dugoročno, sigurnost, koja je usko povezana s razvojem obiju strana, postat će glavno pitanje u odnosima Rusije i Europe.

„Podređenost strateškog elementa unutarnjoj politici” – fraza koju je bivši američki državni tajnik Henry Kissinger upotrijebio 2014. kako bi opisao stav Europske unije prema Ukrajini – prikazuje slabosti vanjskopolitičkog djelovanja i sporosti EU da se transformira u globalnu neovisnu silu.

Čini se da Papa i Kina imaju sličan pristup sukobu tražeći mir i novi način ravnoteže svjetskih sila. Od početka rata Kina  je mnogo puta pozivala na mir u Ukrajini, a  ponašanje EU-a i SAD-a u sukobu ocijenila je kao zagrijavanje sukoba umjesto njegovo hlađenje. Što mislite, je li interes SAD-a brzi mir u Ukrajini ili dugi rat?

 S filozofijom zavadi pa vladaj, podijeli odnose EU-a s Rusijom i Kinom, SAD igra sjajnu šahovsku igru. Ništa ne opravdava rusku invaziju u Ukrajini, ali SAD i NATO teško da su nevini promatrači. 

Poput rata na Kosovu, SAD uništava euro, gradeći uvjete za dugotrajnu prodaju oružja i plina Europi. 

Kina  je zabrinuta da europske zemlje preuzimaju još tvrđu vanjsku politiku od Sjedinjenih Država? Možete li objasniti što vidite kao sadržaj te tvrđe linije EU-a?

 Takozvanu tvrdu liniju  pokreću zemlje srednje i istočne Europe koje se boje Rusije i došle su u EU sa svojom negativnom političkom poviješću odnosa s tom zemljom. One stavljaju Kinu i Rusiju u krivi kontekst saveznika. 

Za Europu je ključno vratiti se načelu “nedjeljive sigurnosti” iz Helsinškog završnog akta iz 1975. godine. Zapravo, širenje NATO-a potaknuto američkim vojno-industrijskim konglomeratima sabotiralo je europski sigurnosni okvir i sigurnosno razmišljanje i urodilo gorkim plodovima.

Ukrajinska tragedija nije samo izbjeglička kriza već i podijeljeni europski kontinent, što će u konačnici povrijediti Ukrajince i Europljane. 

Sada je Zapad usvojio pristup tvrdog razdvajanja kako bi porazio Rusiju i mekog razdvajanja kako bi potisnuo Kinu. Bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski jednom je rekao da je najopasniji geopolitički obrazac za Zapad savez Kine, Rusije i možda Irana. Vodio bi ga Peking, a strane bi bile ujedinjene nezadovoljstvom Zapadom, a ne ideologijom. Brzezinski je pretpostavio da će SAD izbjeći takav scenarij samo onda  ako  istovremeno pokaže geopolitičku vještinu u svim područjima na periferiji oba kraja Euroazije.

S kineskog stajališta, europsku bi sigurnost na kraju trebali riješiti sami Europljani. Nekoliko puta ste napisali da bi se Europa trebala vratiti Helsinškom sporazumu i izgraditi nepodijeljenu sigurnost. Što koči EU da se vrati Helsinkiju?

Sukob Rusije i Ukrajine potaknuo je Europu na razmišljanje o europskoj sigurnosti, a pojavio se i racionalan glas koji naglašava “Europska sigurnost ne bi trebala biti usmjerena ili zaobići Moskvu”. Neki čelnici EU-a rekli su da je proširenje EU-a i NATO-a u prošlosti donijelo mržnju istočnoeuropskih zemalja prema Rusiji, što je izokrenulo dnevni red EU-a, te da je Europa obuzeta emocijama tih zemalja i zaboravila je svoj izvorni cilj. Ako se njime pravilno upravlja, rat Rusije i Ukrajine također bi mogao biti prilika, koja zahtijeva ne samo da Europa na vrijeme razmisli i prilagodi svoju politiku, već i da se Rusija suoči s postojanjem Europe. Obje strane trebale bi zajedno raditi na izgradnji uravnoteženog, učinkovitog i održivog europskog sigurnosnog mehanizma u skladu s načelom “nedjeljivosti sigurnosti”.

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, možda možemo dobiti inspiraciju iz Završnog akta iz Helsinkija (1975.). Kao rezultat detanta između istočnog i zapadnog tabora tijekom Hladnog rata, Završni akt pruža okvir djelovanja za obje strane. Što je još važnije, iznio je koncept “nedjeljive sigurnosti”. Kako kaže Norman Davis, "sukob Rusije i Ukrajine još jednom pokazuje da je 'nedjeljiva sigurnost' postala globalno pitanje." Načelo nedjeljivosti sigurnosti koje je prvi predložio OESS od posebnog je značaja za sadašnju situaciju, kojega se ne samo treba pridržavati, već i provoditi. Primjena “nedjeljive sigurnosti” na Veliku Euroaziju značila bi da je razvoj bilo koje zemlje u Euroaziji neodvojiv od stabilnosti drugih zemalja. 

Na europskim je zemljama, uključujući Rusiju, da razgovaraju kroz buduću europsku sigurnosnu strukturu. Iako se strateški Rusija može osloniti na svoje azijske partnere, ne može se geografski odvojiti od Europe. Ako Rusija namjerava nesmetano promovirati Veliku Euroaziju prema istoku, treba uzeti u obzir europsku stabilnost kao i suradnju s Inicijativom Pojas i put, čija ruta ide prema zapadu i također je glavni dio Velike Euroazije.

Europa pripada svim Europljanima. Stoga Europu ne treba zanemariti. S obzirom na trenutnu situaciju u Ukrajini (iako nije riješena), može se predvidjeti da će Ukrajina, ako krene finskim putem, postati most između Istoka i Zapada, povezujući Rusiju i EU – što je povoljnije svim stranama nego gradnja nove ekonomske Željezne zavjese.

Prije nekoliko godina ruski predsjednik Putin iznio je plan "Velike Euroazije" na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putin je spomenuo "razmatranje izgleda za opsežnije euroazijsko partnerstvo koje uključuje Euroazijsku ekonomsku uniju", koje će uključivati ​​Kinu, Pakistan, Iran i Indija. Je li taj projekt zapravo vraćanje Rusije u Aziju?

Velika Euroazija se smatra ruskom Istočnom strategijom kao odgovor na pritisak sa Zapada s kojim se Rusija suočila od kraja Hladnog rata, pri čemu EU nije u stanju integrirati Euroaziju kao cjelinu. Ova strategija odražava razočaranje Rusije Europom i osjećaj nesigurnosti.

U smislu prakse tog koncepta, srž Velike Euroazije su odnosi Kine i Rusije. Sjeveroistočna Kina i Rusija imaju vrlo bliske trgovinske veze.  U 2019. konačno je u upotrebu ušao most Heilongjiang i nakon 31 godine; također je završen i istočni plinovod Kina-Rusija.

Velika Euroazija može kratkoročno stabilizirati zapadnu Rusiju. Prvo, razvoj Velike Euroazije prema istoku ublažit će pritisak Atlantskog saveza i širenja NATO-a na istok. Drugo, Velika Euroazija promicat će geopolitičku ravnotežu između Rusije, Europe i Azije. U prošlosti je politički fokus Rusije bio ograničen na zapad, što znači određen stupanj ranjivosti: kada se odnosi s Europom pogoršaju, Rusija je pala u izolaciju. Velika Euroazija to može nadoknaditi pomicanjem prema istoku.

Velika Euroazija je u skladu s interesima i Kine i Rusije, te ima solidnu praktičnu osnovu. Prije svega, Velika Euroazija zadovoljava potrebe uravnoteženog razvoja u Rusiji. Rusko gospodarstvo patilo je od neuravnoteženog razvoja: iako središnji i istočni dio imaju trilijune dolara prirodnih resursa, ove regije su zaostajale u svom razvoju. Implementacija Velike Euroazije može u potpunosti iskoristiti resurse u istočnoj regiji i postići uravnoteženiji razvoj. 

Kina ima sposobnost i potrebu da se poveže s Velikom Euroazijom: Kina je najveća svjetska proizvodna zemlja s velikom potražnjom za međunarodnim resursima i međunarodnim tržištem, koje može stvoriti dobru komplementarnu gospodarsku strukturu s tim regijama. Konačno, Inicijativa Pojas i put pružit će dobar temelj za gospodarski razvoj istočne Rusije. Velika Euroazija imat će ključnu ulogu u kinesko-ruskoj suradnji i euroazijskom povezivanju: izgradnja brze željeznice Kina-Mongolija-Rusija pridonijet će međusobnom povezivanju euroazijske infrastrukture.

S obzirom na rusko-ukrajinski sukob i trenutnu situaciju strogih zapadnih sankcija, europski dio Velike Euroazije naišao je na poteškoće. Je li Velika Euroazija moguća bez Europe?

Ako Europa bude potpuno isključena, Velika Euroazija će se dugoročno suočiti s nizom rizika. Rizici se također mogu analizirati s geoekonomskog i geopolitičkog aspekta.

Što se tiče geoekonomije, rizici više leže u provedbi plana. Prije svega, stanovništvo Rusije se okuplja na zapadu, dok je istočni dio slabo naseljen. Ako Rusija planira progurati Veliku Euroaziju, potrebno je na tom mjestu imati dovoljno radne snage. Drugo, bez sudjelovanja Europe, teško je zadovoljiti potrebe svih strana u smislu tržišta, resursa i tehnologije. Pojavit će se problem nedovoljne motivacije za održivi razvoj – Europa je važno energetsko tržište za Rusiju. Odsutnost Europe donijet će urođene mane Velikoj Euroaziji.

Što se tiče geopolitike, odsutnost Europe implicira da će se Rusija potpuno okrenuti prema istoku, što može dovesti do natjecanja i konfrontacije između Kine i Rusije protiv Europe i Sjedinjenih Država, potkopavajući Euroaziju i globalnu stabilnost. Europa ne bi trebala biti potpuno isključena iz Velike Euroazije. Budućnost Velike Euroazije ne može se odvojiti od mira i međusobnog razumijevanja između Rusije i Europe.

Ukratko, kratkoročno i srednjoročno, Velika Euroazija bit će izvediva, čineći domaći gospodarski razvoj Rusije uravnoteženijim i povećavajući otpornost Rusije prema pritisku sa zapada. Međutim, dugoročno gledano, u usporedbi s trokutom Kina-Rusija-Europa, Velika Euroazija bez Europe ima "podijeljenu sigurnost", što može donijeti određene rizike i ograničenja u smislu geoekonomije i geopolitike. Polazeći od stvarnosti i uzimajući dugoročnu viziju, može se zaključiti da će međupovezanost Velike Euroazije i EU i dalje biti moguća, te da će Velika Euroazija zajamčena sveobuhvatnim sigurnosnim okvirom biti stabilnija i dalekosežnija.

 Kina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, ali ako bi Rusija svojom vojnom moći zauzela teritorij Ukrajine, bi li je Kina podržala?

 Ne.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zamjerio je izraelskom premijeru Naftaliju Bennettu što "nije bio zamotan u ukrajinsku zastavu", NATO-u što nije poslao dovoljno oružja, EU za sporu provedbu sankcija Rusiji, ali nije grdio Kinu.

Pojavile su se neke glasine da će se predsjednik Volodimir Zelenski uskoro sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Je li realno razmišljati u tom smjeru?

 Moguće.

 NATO i SAD uspjeli su iskoristiti ukrajinsku krizu za okupljanje europskih zemalja oko sebe i jačanje jedinstva. Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg nakon sastanaka ministara vanjskih poslova NATO-a izjavio je da su se dogovorili da će pojačati suradnju sa svojim partnerima u Indo-Pacifiku , jer kriza ima globalne posljedice i za NATO. Kako Kina razumije namjere NATO-a da se proširi na njezinu regiju?

 U našem svijetu događaju se velike promjene neviđene u jednom stoljeću. Kina se sve više približava središtu svjetske pozornice. Sjedinjene Države Kinu smatraju strateškim suparnikom, a NATO počinje nastojati koristiti novu temu Kine kako bi poboljšao svoj legitimitet. Na summitu u Londonu, NATO je prvi put stavio pitanje Kine na dnevni red, ističući svoju zabrinutost zbog uspona Kine, a budućnost odnosa Kine i NATO-a privukla je veliku pozornost. Od kraja Hladnog rata, NATO se nastoji transformirati iz vojnog saveza u političko-sigurnosnu organizaciju, kako bi se izborio s krizom identiteta. Može li suočavanje s kineskim usponom biti konačni izbor za rješavanje krize legitimiteta u procesu njegove  transformacije? 

Sukob Rusije i Ukrajine može se promatrati kao reakcija na činjenicu da je ruski strateški prostor kontinuirano komprimiran od strane EU i NATO-a. Ukrajina je nekoć bila tampon zona između središnjih zemalja Europe i Rusije. Širenje EU i NATO-a na istok znači naglo smanjenje tih tampon zona, ugrožavajući stratešku sigurnost Rusije. Tri desetljeća nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza, umjesto da se raspusti, NATO je nastavio širiti i rezati sigurnosni prostor Rusije. 

 Tajvan je drugačiji slučaj od Ukrajine, no neki analitičari vide sličnosti između trenutne situacije u Ukrajini i pitanja Tajvana. Hoće li će SAD, koji je sve više okrenut prema Indo-Pacifiku , iskoristiti tajvansku kartu protiv Pekinga?

 Od izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba, članovi međunarodne zajednice su pojačali pritisak na Kinu. Neki se brinu da je Kina odlučna slijediti primjer Rusije i silom uzeti Tajvan kako bi postigla nacionalno ujedinjenje.Malo je američkih političara spremnih da skoče s antikineskog kola. 

Naše razmišljanje nije prostorno kao što je rusko, što je očito u ruskoj himni „Rusija, naša sveta domovina“, koja proglašava: „Od južnih mora do polarnih zemalja, prostiru se naše šume i polja. Jedinstveni ste na svijetu, jedinstveni!” Američko razmišljanje je također prostorano kao što je izraženo u pjesmi Woodyja Guthrieja „Ova zemlja je vaša zemlja i ova zemlja je moja zemlja. Od Kalifornije do otoka New Yorka. Od šume sekvoje do voda Golfske struje…“

Nasuprot tome, kinesko razmišljanje je vremensko: Kina se ponosi svojom neprekinutom civilizacijom od 5000 godina. Kultura oblikovana tijekom razvoja dviju nacija razlikuje Kinu od Rusije. Vremenska logika, a ne prostorna, je ta koja dominira kineskom kulturom. Kineska nacija cijeni prirodnu privlačnost vlastite kulture, a ne geografsku ekspanziju. Naša povijest određuju da Kina neće slijediti Rusiju. 

U govoru na Europskom koledžu u Brugesu predsjednik Xi je rekao: "Za bilo koju zemlju na svijetu, prošlost uvijek ima ključ za sadašnjost, a sadašnjost je uvijek ukorijenjena u prošlosti.“ 

Nadalje, Kina i Rusija imaju različita očekivanja za budućnost.

Pod utjecajem mentaliteta mijenjanja sebe i utjecaja na svijet, kineski narod čvrsto vjeruje da je kineski san u skladu sa snom drugih naroda. Kinezi neće uništiti mogućnosti zemlje za strateški razvoj, Kina prihvaća politički kompromis umjesto da koristi silu, teži rješavanju graničnih sporova pregovorima.

Kina, nije prihvatila američke prijetnje i prisilu u vezi s ukrajinskim pitanjima. Izrael, Indija, Pakistan, Bliski istok, Afrika, Srbija, Mađarska i Južna Amerika jasno su dali do znanja da se neće pridružiti sankcijama protiv Rusije, rekavši da je to protivno međunarodnim pravilima i da nema odgovarajućeg zakonodavstva koje bi omogućilo provedbu sankcija protiv Rusije, takve odluke o privatnom ruskom sektoru. Unose li Amerika i EU svojim ponašanjem da svi moraju slijediti njihove sankcije  totalitarizam u međunarodni sustav?

 Doista. Sankcije znače da posjedujete svijet. Zapravo svijet drži svijet, a ne Zapad. Jedine zakonske sankcije odobrilo je Vijeće sigurnosti UN-a. Moralni bijes i sankcije ne mogu donijeti mir.

Mnogi  smatraju da s obzirom na tragediju u Ukrajini, zločine i strašnu izbjegličku krizu, da više nije potrebno gledati  na situaciju u Ukrajini iz perspektive američke dominacije u svjetskom poretku niti podsjećati na američku agresivnu ulogu u Afganistanu, Iraku, Libiji, Siriji te da se s takvim pristupom opravdavaju ruske akcije protiv Ukrajine. Može li se rat u Ukrajini shvatiti bez američke agresivne uloge u međunarodnim odnosima od 2001. do danas?

 Da sumiramo, trebali bismo sagledati širu sliku i pristupiti ratu Rusije i Ukrajine s makrorazine, umjesto da se zadržavamo na pojedinim specifičnostima i da nas zavede javno mnijenje vođeno kapitalom. Rat bi mogao završiti tako što će Ukrajina morati odabrati da bude neutralna zemlja koja služi kao tampon zona između NATO-a i Rusije.

To znači da bi Euroazija zadržala međusobnu povezanost s Ukrajinom na liniji razgraničenja. I za Rusiju bi postalo nemoguće integrirati se s Europom, prisiljavajući se da se fokus usmjeri na Daleki istok i ekonomski se više oslanja na Kinu

 Postalo je uobičajeno tvrditi da rat u Ukrajini donosi povijesne promjene i da će se pojaviti novi svjetski poredak, ali ono što vidimo jest da se Amerika bori za održavanje starog posthladnoratnog poretka u kojem je do sada dominirala. Daleep Singh, zamjenik pomoćnika američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost za međunarodnu ekonomiju, na konferenciji za novinare u New Delhiju, 31. ožujka 2022. rekao kako će zemlje koje aktivno pokušavaju stvoriti mehanizme koji podržavaju porast rublje potkopati financijski sustav koji se temelji na dolaru biti sankcionirane. Zašto Amerika misli da se svjetski poredak ne smije mijenjati i modernizirati?

 Da bi se postigao takav cilj potrebna  je nova međunarodna infrastruktura, temeljito razbijanje ekonomskih sankcija koje su SAD i njihov saveznik EU nametnuli Rusiji.

Rat u Ukrajini samo je pojačao natjecanje između SAD-a i Kine. Snaga globalnog financijskog sustava pod kontrolom Zapada jasno se pokazuje u sankcijama protiv Rusije.

Kina je dugo nastojala smanjiti oslanjanje na sustav američkog dolara. Kao glavni prioritet, Kina sada mora ubrzati razvoj alternativnih međunarodnih financijskih i trgovinskih sustava poravnanja, kao što je zamjena petrodolara petroyuanom.

 

wang 1 pdf

Konferencije i publikacije

ENERGETSKA SIGURNOST IZMEĐU TRŽIŠNE REALNOSTI I GEOPOLITIKE

 

 

"Rusija kao ključni igrač na svjetskom energetskom tržištu"

GEOEKONOMSKI FORUM

ODBOR PREPORUKE: Stjepan Mesić , predsjednik Republike Hrvatske

Lokacija: Zagreb, Novinarski dom

FOKUS

Danas u svijetu zabrinutost izazivaju dva globalna pitanja: terorizam i energetska sigurnost. Cilj Geoekonomskog foruma 2007 je bio naglasiti kako Hrvatska mora snažnije svoju vanjsku politiku usmjeriti u područje energetske sigurnosti u kojem Rusija ima značajnu ulogu. Važnost Rusije u globalnoj energetskoj politici od Europske unije, Središnje Azije do Irana nikada nije bila veća. Kada se Rusija okrenula tržišnom pristupu u trgovini energentima, neke države su njezinu politiku plaćanja energenta po tržišnim cijenama proglasila "starom ruskom geopolitikom", a ne logičnim tržišnim ponašanjem. Kako bi bolje objasnio ulogu Rusije na globalnom energetskom tržištu GEFO je pozvao prof. dr. Elenu Teleginu, izvršnu direktoricu Instituta za geopolitiku i energetsku sigurnost Rusije koja ima zavidno praktično i akademsko iskustvo u tom području.

Dr. Telegina je objavila desetak knjiga i stotinjak članaka o pitanjima energetske sigurnosti, globalnim energetskim projektima, ulaganjima i financiranju u industriji nafte i plina. Članica je odbora naftne kompanije Lukoila European Holdings, bila je predsjedateljica odbora direktora naftne kompanije Rosneft (1998), a od 1999. godine članica je Uprave udruženja izvoznika nafte Ruske federacije.

Od 1997. godine do 1999. godine je u vladi Ruske federacije bila zamjenica ministra za gorivo i energiju zadužena za područje vanjskih ekonomskih odnosa i ulaganja u energetski sektor. U istom razdoblju je bila zamjenica predsjedatelja European Energy Charter Conference. Dr. Telegina predaje na Ruskom državnom sveučilištu za naftu i plin I.M.Gubkin gdje je voditeljica Odjela za strateško upravljanje gorivima i energetskim kompleksom.

ZAŠTO

Države koje planiraju budućnost pripremaju se za zaoštravanje problema energetske sigurnosti koje ne potiče samo geopolitička situacija na Srednjem Istoku, već ekonomski bum novih ekonomija, te nedostatak prerađivačkih svjetskih naftnih kapaciteta. Geopolitičke napetosti i natjecanje oko energetskih izvora i utjecaja na tržište nafte i plina na globalnoj razini kao i ponašanje država unutar Europske unije šalje Hrvatskoj samo jednu poruku: interesi pojedinih država su ispred "globalnih interesa" ili interesa Europske unije. Nastajanje novih energetskih savezništva između Njemačke i Rusije ili Rusije i Italije dio je borbe za nacionalne energetske interese koji imaju prvenstvo nad interesima Europske unije. Energetska politika je i dalje stvar nacionalnih odluka i veće članice nisu sklone odreći se suvereniteta u području energetskog sektora.

IZVODI IZ GOVORA ZVONIMIRA BALETIĆA, predsjednika GEOFO-a

Hrvatska je važna točka na putu nafte i plina

Predsjednik Geoekonomskog foruma, akademik prof. dr. Zvonimir Baletić je zahvalio prof. dr. Eleni Telegini što se je odazvala pozivu Geoekonomskog foruma da govori o geopolitici i geoekonomiji nafte, posebno o položaju Rusije na svjetskom energetskom tržištu i njezinoj ulozi u području globalne energetske sigurnosti .

- Za Hrvatsku je tema o kojoj ćemo danas razgovarati vrlo zanimljiva s obzirom da je Hrvatska na putu nafte, te da je zainteresirana za ono što će se događati s naftnom privredom, ne samo s naftnom privredom nego i s politikom koja je vezana uz naftu i plin.

Hrvatska ima veliki potencijal u području naftnog sektora od proizvodnje, prerade do distribucije nafte, ali ono što je posebno važno za Hrvatsku to su upravo putovi nafte koji jednim dijelom idu preko naše zemlje. U tom pogledu ima nekoliko dilema s kime i na koji način surađivati. Mislim da u tom pogledu ne bi smjeli biti jednostrani i da bi trebali ići s više strana slijedeći pri tom svoje potrebe i ciljeve.

Hrvatska geostrateški pripada istočnom Mediteranu

Naftni problemi postoje godinama na područje istočnog Mediterana, centralne Azije, kaspijskog i crnomorskog bazena.Hrvatska je geostrateški postavljena na području istočnog Mediterana i važno je područje prema Europi. Znamo da se godinama naftni problemi smještaju na područje istočnom Mediterana, centralne Azije, kaspijskog i crnomorskog bazena. U odnosu prema Europi i svijetu Hrvatska je na jednoj zanimljivoj poziciji. Za Hrvatsku je važno znati kako će se stvari odvijati u području definiranja novih pravaca nafte i plina, posebno sa stajališta ruske uloge u području globalne naftne sigurnosti

Za mene osobno je također vrlo važna uloga nafte u ruskom razvoju i položaju Rusije u euroazijskom prostoru.

IZVODI IZ GOVORA JASNE PLEVNIK, potpredsjednice GEOFO-a

Bilo bi loše ako se prodaja energetskog sektora pojavi kao faktor ekonomskog nepatriotizma i slabljenja nacionalnih interesa

Podsjetila je kako je na prvom forumu GEOFO-a 2004. godine bivši premijer Malezije Mohamed Mahathir upozorio Hrvatsku da kao mala zemlja mora biti svjesna velike moći financijskog globalnog kapitalizma, koji može preko noći srušiti vrijednost nacionalne imovine i onda je otkupiti po niskoj cijeni.

Na forumu koji se je bavio pitanjem "Jesu li MMF i Svjetska banka faktori razvoja ili statusa quo?" guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski je otkrio javnosti manje poznate aspekte hrvatske suradnje s MMF-om, one koje je uvjetovala Europska komisija.

-Od prvog foruma do danas stvari u svijetu ekonomske međuovisnosti su se promijenile. Mnogi teoretičari smatraju da globalizacija više ne može objasniti duh današnjeg vremena, a zvijezde globalizacijske teorije poput Giddensa, Helda, Castellsa, ili Becka se kritizira jer su, globalizaciju dakle ono što treba objasniti pretvorili u ono što objašnjava, u sam argument.

Novi teorijski postglobalizacijski koncepti, koliko god bili privlačni zbog osjećaja koje kod ljudi izazivaju procesi najavljivanja novog, još nemaju snagu koja bi poništila stvarne događaje i posljedice globalizacije u odnosima između i unutar država. Neki dan je premijer Britanije Gordon Brown izjavio kako je nakon usvajanja revidiranog ugovora sada glavni posao Unije priprema za izazove globalizacije.

U svijetu danas ima puno globalnih strahova koji se prelamaju lokalno, jedan od njih je uz terorizam i strah od nestašica energije. Za Europsku uniju, Ameriku, Rusiju ili Kinu, energetska sigurnost predstavlja ključan sadržaj njihovih vanjskih politika Važnost Rusije u globalnoj energetskoj politici od Europe, Središnje Azije, Kine do Irana nikada nije bila veća što je potvrdio i posjet Putina Teheranu u jesen 2007. godine.

Je li Hrvatska nešto naučila iz dosadašnjeg iskustva globaliziranja?

Današnji skup ima isti cilj kao i svi dosadašnji skupovi GEOFO-a indirektno potaknuti razmišljanja i rasprave o politikama zaštite nacionalnih interesa Hrvatske ovoga puta u području energetske sigurnosti. Ostaje nam veliko je pitanje je li Hrvatska nešto naučila iz dosadašnjeg negativnog iskustva globaliziranja prodaje banaka, telekomunikacijskog sektora, hotela i poljoprivrednih kombinata? Bilo bi loše za Hrvatsku ako se prodaja energetskog sektora u idućim godinama pojavi kao još jedan, moćan faktor ekonomskog nepatriotizma i slabljenja nacionalnih interesa. Pogotovo što nova situacije u svjetskom sustavu potiče Hrvatsku da se preko svoje geografske pozicije i daljnjeg razvoja infrastrukture za transport nafte i plina o blikuje kao drugo ili treće energetskog raskrižja važno za EU, Rusiju i Ameriku.

Hrvatska sama svoj globalni proizvod u novom energetskom kontekstu

Hrvatska već dugo traži svoj proizvod za globalno tržištu, premda joj je on pred nosom. Nije li zapravo ona sama u novom globalnom energetskom kontekstu taj mitski "globalni proizvod." Brže kretanje u smjeru jasnog oblikovanja Hrvatske na geoenergetskoj karti, smatraju članovi Vijeća GEOFO-a, može za Hrvatsku značiti uspješniji model razvoja od retoričkog i beskorisnog slijeđenja ideje o stvaranju "hrvatske Nokie" ili maštanja o uspjehu na osnovi "irske formule razvoja," iako stvarnost već godinama pokazuje da to nije model primjenjiv za Hrvatsku.

IZVODI IZ IZLAGANJA PROF. DR. Elene Telegine

CIJENE NAFTE I PLINA ĆE I DALJE RASTI

Pogledajte prezentaciju

Dr. Elena Telegina je u svome predavanju ukazala kako će u idućem razdoblju Rusija i druge države trebati milijarde dolara za istraživanja u području novih izvora energije i tehnologije za iskorištavanje nafte i plina što će zahtijevati novu politiku cijena.

-Stoga sadašnja cijena nafta i plina može rasti i nadići 120 dolara ili čak 200 dolara po barelu. Glavni razlog povećavanja troškova za istraživanje i eksploataciju je teža dostupnost energetskih izvora budući da će zalihe jeftine nafte i plina postepeno nestajati . Međutim. prognoze za Rusiju u području nafte i plina su povoljne budući da ima velike zalihe, ali i mogućnost korištenja novih izvora energije. Rusija će se u svojim istraživanjima nafte i plina u budućnosti usmjeriti u područje Arktika. U tom smislu zabijanje ruskog stijega u tlo mora Sjevernog pola je možda je populistička gesta, ali bi s vremenom mogla poprimiti drugačije značenje.

Rusija za proces jačanja svoje energetske moći treba milijardu dolara godišnje kako bi koristila sadašnje naftne izvore efikasnije.

Cijene energenta će posebno rasti u Europi

Telegina je naglasila kako će cijene nafte i plina će posebno rasti u Europi zato što ona nema vlastite izvore i zalihe, a u znatnoj mjeri je ovisna o uvozu nafte i plina Rusija će temeljiti svoju opskrbu naftom i plinom tog područja na dugoročnim sporazumima koji jedini garantiraju energetsku sigurnost.

Prof. Telegina je ukazala kako će zbog ekonomskog rasta Kine i Indije i uopće ekonomskog razvoja svijeta u globalnim okvirima doći do porasta potražnje za prirodnim plinom do 2020. godine.

Naglasila je kako će Rusija zadržati svoj utjecaj na rusku kompaniju Gazprom koja je vodeći opskrbljivač prirodnog plina, a koja će otkupljivati druge kompanije posebno one koje se bave distribucijom plina u Europskoj uniji. Najveći kupci ruskog plina su Njemačka s 34, 4 posto, Italija s 22, 1 posto i Turska s 19, 9 posto.

Kada se radi o ruskoj energetskoj bilanci u kojoj dominira plin s udjelom od 51, 2 posto, tu će, najavila je Telegina doći do promjene u korist jeftinijeg ugljena, posebice u industriji.

Promjena cijena prema tržišnim kriterijima

-Rusija opskrbljuje domaće tržište i tržište bivših sovjetskih republika s plinom čija je cijena znatno niža od tržišne cijene. Usklađivanje cijena prema tržišnim kriterijima je glavno političko pitanje između Ukrajine i Bjelorusije na jednoj i Rusije na drugoj strani. Za restrukturiranje plinskog sektora Rusije potrebna su ulaganja od 7 do 10 milijardi US dolara kako bi se osiguralo da proizvodnja osigura plin za domaće i izvozne potrebe budući da i ruska ekonomija sve više ovisi o nafti i plinu. To uključuje i ulaganje u nove plinovode.-

Rusija ostaje ključni globalni igrač u opskrbi energijom

Prof. Telegina je zaključila kako je Rusija postala motor rasta među ne OPEC-a članicama u području opskrbe energentima i nastavit će igrati središnju ulogu u području globalne opskrbe energijom i trgovine ,ali takva uloga zahtjeva velika ulaganja

Odgovarajući na pitanja hrvatskih stručnjaka u području energije prof. Telegina je, među ostalim odgovorila, kako i ostali sektori u Rusiji trebaju velika ulaganja. Bez petogodišnjeg plana razvoja ruski razvoj će se usporiti i smanjiti. Novac će se ulagati prema načelu prioriteta, u sektore čija razina kompetitvnosti je niska zaključila je Telegina

GLAS GEOFO-a

GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti. GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države. Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita.

 

Dr. Jasna Plevnik, dr. Elena Telegina, prof. dr. Zvonimir Baletić

O nama

GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti.

GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države.

Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita. 

Pročitajte više o nama