12. 02. 2021. 14:18
Virtualni samit lidera zemalja „ 17 plus 1“ održan je do sada na najvišem političkom nivou od osnivanja tog oblika suradnje između Kine i srednje i istočne Europe. Ne postoji snažnija poruka premijerima, predsjednicima i građanima srednje i istočne Europe o značaju „17 plus 1“ za Kinu od činjenice da je samitom predsjedavao predsjednik Kine Xi Jinping.
Predsjednik Xi Jinping predsjedao je summitom "17 plus Kina" i održao uvodni govor putem video veze u Pekingu, 9. veljače 2021. (Foto / Xinhua).
Podrška kineskog predsjednika došla je pravo vrijeme zato što je u tom dijelu Europe od izbijanja korona virusa porasla zabrinutost da bi zbog ekonomskih problema Kine izazvanih pandemijom Peking mogao smanjiti interes za “17 plus 1.” S druge strane bilo je i nagađanja da neki europski partneri, navodno pod pritiskom SAD, razmišljaju o napuštanju tog oblika suradnje.
U „17 plus 1“ nijedna zemlja sigurno nije mimo svojih nacionalnih interesa i volje i naravno ništa se dramatično ne bi dogodilo ako bi neka zemlja procijenila da joj takva suradnja s uskoro prvom ekonomskom silom svijeta nije korisna.
Slovenija je bila među nekoliko zemalja koje nisu poslale šefove država ili premijere nego ministre. Čudno je zašto slovenski premijer Janez Janša nije sudjelovao na video samitu jer gledano iz regionalne perspektive samo je Slovenija imala pozitivnu trgovinsku bilancu u 2018. s Kinom u čemu joj je sigurno pomoglo i partnerstvo u okviru „17 plus 1“ , sajmovi u Kini, te česti bliski susreti slovenskog vrha s kineskim vodstvom. Pored toga u gotovo deset godina postojanja tog okvira Ljubljana je bila vrlo aktivna te je imala vodeću ulogu unutar „17 plus 1“ u području šumarstva. I slovenski bivši predsjednik Danilo Turk česti je gost na konferencijama „17 plus 1“.
Ovaj samit trebao se održati prošle godine u travnju, ali je odgođen. Svejedno, suradnja među partnerima niti u 2020. nije stala. Mnoge zemlje iz srednje i istočne Europe su primile iz Kine različite vrste medicinske pomoći unutar tog okvira, od medicinske opreme, do Covid protokola i drugih oblika znanja korisnih u borbi protiv pandemije.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković podsjetio je u svome govoru na samitu na to vrijeme. “Ne mogu zaboraviti spomenuti u kojoj je mjeri okvir suradnje „17+1“ bio od koristi i kad je počela pandemija. Naša suradnja omogućila je nabavu dovoljnih količina medicinske zaštitne opreme.“
Balansiranje koristi od suradnje
Kina i zemlje srednje i istočne Europe vjerojatno će se u 2021. više nego ranijih godina, baviti pravilima širenja kinesko – europskog bloka koje bi trebala uključiti i druge prostore pored srednje i istočne Europe. Dubrovački summit 2019. bio je proboj u tom smjeru, jer se tada mehanizmu suradnje pridružila Grčka čime je otvoren pravac u smjeru južne Europe. Navodno postoji interes Austrije, Švicarske i Njemačke da se priključe tom partnerstvu no neke zemlje se protive, jer misle da će time okvir izgubiti svoj izvorni smisao.
Uz pitanje proširenja, „17 plus 1“ suočava se i s izazovom uravnoteženja koristi od suradnje. Primjena načela „zajedničkog razvoja“ ostaje dugoročan i složen posao za sve partnere. Naime, u jugoistočnoj Europi postoji osjećaj da države poznate kao Višegradska četvorka i baltičke države imaju više koristi i jači utjecaj u formatu od zemalja Balkana. Poljska i Mađarska imaju unutar „17 plus 1“ najpovoljnije pozicije u izvozu poljoprivrednih proizvoda u Kinu. Zemlje jugoistočne Europe možda bi trebale razmišljati o osnivanju ad hoc foruma Balkan-Kina kako bi ojačale svoju poziciju.
Srednja i istočna Europa bit će u potpunosti obuhvaćene shemom Pojasa i puta
Do sada je bilo i dosta nejasnoća o tome kako će se razvijati odnosi između dviju kineskih inicijativa: europskoj „ 17 plus 1“ i trans – kontinentalnoj „Jedan pojas, jedan put“, ali na ovom samitu predsjednik Xi Jinping je rekao da planira učiniti srednju i istočnu Europu “prvom regijom” na svijetu koja će u potpunosti biti obuhvaćena shemom Pojasa i puta. To bi moglo značiti da će težište biti na spajanju kopnenih, željezničkih koridora s morskim, odnosno povezivanju teretnog željezničkog prometa Kine i Europe koji se u pandemiji dokazao brzim i pouzdanim. Srbija bi s novom prugom Beograd – Budimpešta postala važna točka u čvršćem spajanju „17 plus 1“ i „Pojasa i puta“.
Sada nijedna vlada nema značajniji zadatak od cijepljenja ljudi ma gdje živjeli u siromašnim ili bogatim zemljama. Samit je podržao produbljivanju partnerstva u borbi protiv korone i projekte koji će dovesti do unapređivanja javnog zdravstva. Trenutni kineski napori i politike za poticanje zajedničkog globalnog odgovora na cjepivo su, a to mi se čini jako važnim, usmjereni na sužavanju prostora maloj skupini bogatih zemalja da kupe najviše cjepiva, a siromašne ostave na nemilost koroni. Kina već u ovoj godini planira osigurati milijarde doza cjepiva COVID-19 državama s niskim i srednjim prihodima unutar sheme COVAX, potpomognute Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).
Ulaganja Kine u EU pala 2019. dok su u nekim zemljama srednje i istočne Europe porasla za 3%
Najvažniji vanjskopolitički događaj u odnosima Kine i srednje i istočne Europe završio je konsenzusom o potrebi snažnog ekonomskog oporavka u 2021. koju su Kina i 17 zemalja srednje i istočne Europe proglasile godinom zelenog razvoja i zaštite okoliša.
Kinu je prvu pogodio korona virus i pretrpjela je ekonomski pad no kao i 2008., uspjela je postići globalno zadivljujući ekonomski oporavak. Gospodarstvo je 2020. raslo za 6,5% pa je tako postala jedina velika ekonomija koje je ostvarila pozitivan rast u 2020. godini.
Vjerojatno ne treba očekivati onako visoke stope kineskih ulaganja kao prije četiri godine pogotovo što će Kina slijediti novu razvojnu paradigmu, „dvostruke cirkulacije“ iz 14. petogodišnjeg plana.
Kineska izravna ulaganja u Europsku uniju pala su u 2019. no prema izvještaju Rhodium Groupe i Mercator Instituta za kineske studije u pojedinim zemljama srednje i istočne Europe došlo je do porasta ulaganja od 3 posto u 2019. Ulaganje u Rumunjsku skočilo je , na primjer, na 230 milijuna eura u 2019.
Ekonomski oporavak svih zemalja partnera unutar „17 plus 1“ bit će vrlo zahtjevan posao i s obzirom na tendenciju gomilanja javnog duga u zemljama srednje i istočne Europe što će vjerojatno suziti prostor državama za nova ulaganja u velike infrastrukturne poslove, posebno u jugoistočnoj Europi. Rast javnog duga je problem i Kine. Dakle, trebat će poticati nova područja gospodarske suradnje s naglaskom na zajednička ulaganja i koncesije, a manje na kredite.
Najviše znanja o suradnji Kine i srednje i istočne Europe mora proizvesti „17 plus 1“
Knjigu „Pregled suradnje između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe (2012. - 2020.)“ objavio China Social Scienceses Press, 2020.
Uoči summita u Pekingu objavljen je Izvještaj o napretku i ocjeni suradnje Kine i SIEE od 2012. do 2020. godine koji su uredili stručnjaci globalno poznate Kineske akademije društvenih znanosti Baiyi Wu i Zuokui Liu.
Veleposlanica Huo Yuzhen, specijalna predstavnica za suradnju između Kine i zemalja srednje i istočne Europe označila je knjigu kao važan pomak u predstavljanju rezultata "17 plus1".
Wu Baiyi, ravnatelj Instituta za europske studije Kineske akademije društvenih znanosti, i jedan od urednika knjige kazao je na predstavljanju knjige kako je to prvi put u međunarodnoj akademskoj zajednici da se daje pregled i ocjenjuje osam godina suradnje "17 + 1".
Liu Zuokui, ravnatelj Odjela za studije srednje i istočne Europe, Institut za europske studije Kineske akademija društvenih znanosti, glavni tajnik Mreže tink-tenkova iz Kine i SIEE i urednik knjige svakodnevn je angažiran u proizvodni i kooridniranju znanja o odnosima Kine i zemalja srednje i istočne Europe.
Aktivnosti istraživanja kineske ekonomske diplomacije u Europi vrlo su značajne zato što tako “17 plus 1”, uz brojne konferencije, suradnju instituta i svoju mrežu think tankova, gradi znanje o samom sebi , jer ipak najviše znanja o toj suradnji prvo mora dolaziti od „17 plus 1“. Ne samo Kina, nego svi partneri unutar “17 plus 1“ trebali bi se usredotočiti na snažniju proizvodnju npr. statističkih podataka o trgovini i investicijskim aktivnostima u cijelom području „17 plus 1“ ili čak osnovati neku agenciju koja bi se bavila samo time. Kao što postoje agencije za transport, pomorstvo, malo poduzetništvo unutar okvira suradnje. To bi poboljšalo transparentnost informacija o kineskim izravnim ulaganjima u srednju i istočnu Europu i obrnuto, budući da takvi podaci trenutno nisu ujednačeni i teško im je pristupiti. Često dostupne podatke o kineskim ulaganjima npr., u jugoistočnoj Europi moramo prihvatiti s velikim oprezom pogotovo se najave o ulaganjima ne smiju shvaćati kao konačni ugovori.
Premijer Andrej Plenković u 2018. snažno pomaknuo hrvatsko – kineske odnose naprijed
Premijer Hrvatske Andrej Plenković: Suradnje „17+1“ značajno je pomogla Hrvatskoj kad je počela pandemija.
Hrvatska djeluje u „17 plus 1“ od samog osnivanja tog mehanizma suradnje, ali se do 2016. nije posebno istakla. Hrvatski premijer Andrej Plenković je od svoga dolaska na vlasti usredotočen na razvijanje sveobuhvatnog dugoročnog partnerstva s Pekingom temeljenog na međusobno zadovoljavajućim gospodarskim odnosima. On je svoj interes za suradnju s Kinom u okviru „17 plus 1 „ potvrdio i na online samitu kada je rekao da je Kina + 17 jedinstvena inicijativa koja izgrađuje mostove između Europe i Azije. Za premijera Plenkovića taj oblik suradnje nadopunjuje suradnju Europske unije i Kine te nudi „privilegirani okvir za pojačani i brzi oporavak i Europe i Kine u narednom razdoblju“.
Mesićeva uloga bitna
Second -track diplomacija bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića ima važnu ulogu u unapređivanju odnosa Zagreba i Pekinga na svim razinama.
Posebno istaknutu ulogu u razvoju dobrih odnosa Kine i Hrvatske unutar „17 plus 11 i „Jedan pojas, jedan put“ ima i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić koji je izrazito cijenjen u Kini ne samo na najvišima razinama politike nego i u kineskim akademskim krugovima. Iako su na Mesićev diplomatski rad u Hrvatskoj stavljena apsolutno nerazumljiva i nepotrebna ograničenja umjesto da ga se podržava, njegova šefica ureda Mirjana Pavoković radi kao da imaju savršene uvjete rada te dnevno dogovara i komunicira glavne točke Mesićeve second – track diplomacije s kojom bi se svaka pametna zemlja ponosila.
Hrvatsko – kineski odnosi posebno su pomaknuti naprijed u 2018. kada hrvatski premijer nije popustio pod pritiskom nekih povjerenika iz EU te je Hrvatska odabrala kinesku kompaniju za izvođača na izgradnji Pelješkog mosta ne zato što je bila kineska nego zato što je bila najpovoljnija. Kada je 23. travnja 2018. potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta, kineski najviši političari izrazili su snažnu potporu jačanju kineskih ulaganja u Hrvatsku, a premijer Plenković nije isključio mogućnost da se drugi veliki nacionalni projekti mogu financirati novcem EU-a i uključiti kineske tvrtke, posebno u ulaganja u željezničku infrastrukturu.
Končar Group i China XD Electro Co potpisali su 2018. godine ugovor o zajedničkom ulaganju od 16 milijuna eura u proizvodne pogone u Sesvetskom Kraljevcu. Norinco Group uložio je 32 milijuna eura u projekt čiste energije, vjetroturbine u blizini Senja. Norinco je također zainteresiran da uloži svoju dobit od projekta turbina na vjetar kod Senja u nova ulaganja u Hrvatsku.
U 2019. CIMM Group iz Kine najavila je ulaganje od 30 milijuna eura u izgradnju tvornice grafitne elektrode u Sisku.
Kineska razvojna banka odlučila je u hrvatski financijski sektor uložiti oko 300 milijuna eura za financiranje projekata koji podržavaju hrvatski razvoj, kao i projekata od zajedničkog interesa.
U Kini su očekivali da će kineski konzorciji, s obzirom na ponuđeno, dobiti koncesiju za kontejnerski terminal, ali je Lučka uprava Rijeka iznenada poništila međunarodni natječaj za odabir koncesionara za razvoj i vođenje kontejnerskog terminala Duboko more na Zagrebačkoj obali.
To vjerojatno neće oslabiti kineski interes za ulaganja u luku Rijeka, koja se nalazi unutar tri koridora: mediteranskog, baltičko-jadranskog i rajnsko-dunavskog, jer koliko god hrvatska narav voli razvlačiti stvari toliko je kineska narav strpljiva.
Hrvatska odnose s Kinom promatra iz perspektive interesa Zagreba, ne Washingtona
Bacanje geopolitike u oči suradnje Kine i 17 zemalja srednje i istočne Europe neće prestati ni u eri američkog predsjednika Joea Bidena, pogotovo što je ministar američkih vanjskih poslova Antony Blinken izjavio kako je Trumpova politika prema Kini bila dobra. Bivši američki tajnik Mike Pompeo tražio je i u Hrvatskoj potpis protiv Kine, ali premijer Plenković, za razliku od Slovenije i Srbije, nije potpisao zajedničku deklaraciju o sigurnosti 5G mreže usmjerenu protiv kineske kompetitivnosti u visokoj tehnologiji, Huawei-a i slobodnog tržišta. Hrvatska nije prihvatila ni američki narativ o Kini kao prijetnji i ne želi pokvariti povoljne odnose s Pekingom koje ne promatra iz perspektive Washingtona nego interesa Zagreba.
Ipak, čini se nevjerojatnim da netko može i u 2021.vjerovati u tvrdnje da je „17 plus 1“ kinesko sredstvo za podjelu Europske unije i to nakon što je krajem prošle godine između Kine i EU potpisan sofisticirani Sveobuhvatni sporazum o investicijama. U širem kontekstu stvari taj sporazum pokazuje da su odnosi Kine i EU na jako visokom nivou, a da je suradnja Kine i srednje i istočne Europe važan dio tih odnosa. Uostalom, geopolitički pristupi nikada nisu mogli prenijeti stvarnost suradnje unutar „17 plus 1“.
