Geoekonomski Forum

Dobro došli!

Geoekonomski Forum - Udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja.
Geoekonomski forum je hrvatski think tank specijaliziran za pitanja vanjske politike i procese integriranja u jugoistočnoj Europi.

nacional logo header 2

GOSPODARSTVO

 

12. 02. 2021. 14:18

https://www.nacional.hr/komentar-jasne-plevnik-sto-ce-raditi-17-plus-1-u-2021-i-je-li-dosao-kraj-bacanju-geopolitike-u-oci-te-suradnje/

 

 

Virtualni samit lidera zemalja „ 17 plus 1“ održan je do sada na najvišem političkom nivou od osnivanja tog oblika suradnje između Kine i srednje i istočne Europe. Ne postoji  snažnija poruka  premijerima, predsjednicima  i građanima srednje i istočne Europe o značaju „17 plus 1“ za Kinu od  činjenice da je samitom predsjedavao predsjednik Kine Xi Jinping.

 

President Xi

Predsjednik Xi Jinping predsjedao je summitom "17 plus Kina" i održao uvodni govor putem video veze u Pekingu,  9. veljače 2021. (Foto / Xinhua).

 

Podrška kineskog  predsjednika došla  je pravo  vrijeme  zato što je u tom dijelu Europe od izbijanja korona virusa porasla zabrinutost da bi zbog ekonomskih  problema Kine izazvanih pandemijom Peking mogao smanjiti  interes za “17 plus 1.” S druge strane bilo je i nagađanja da neki europski partneri, navodno pod pritiskom SAD,  razmišljaju o napuštanju tog oblika suradnje.

U „17 plus 1“ nijedna zemlja sigurno nije mimo svojih nacionalnih interesa i volje i  naravno ništa se dramatično ne bi dogodilo ako bi neka zemlja procijenila da joj takva suradnja s  uskoro prvom ekonomskom silom svijeta nije korisna.

Slovenija je bila među  nekoliko zemalja  koje nisu poslale šefove država ili premijere nego ministre.  Čudno je zašto slovenski premijer  Janez Janša nije sudjelovao na video  samitu jer gledano iz regionalne perspektive samo je Slovenija imala pozitivnu trgovinsku bilancu u 2018. s Kinom u čemu joj je sigurno pomoglo i partnerstvo u okviru „17 plus 1“ , sajmovi u Kini, te česti bliski susreti slovenskog vrha s kineskim vodstvom.  Pored toga  u gotovo deset godina postojanja tog okvira Ljubljana  je bila vrlo aktivna te je imala vodeću ulogu unutar „17 plus 1“ u području  šumarstva. I slovenski bivši predsjednik Danilo Turk česti je gost na konferencijama „17 plus 1“.

Ovaj samit trebao se održati prošle godine u travnju, ali je odgođen. Svejedno, suradnja među partnerima niti u 2020. nije stala. Mnoge zemlje  iz srednje i istočne Europe su primile iz Kine različite vrste medicinske pomoći unutar tog okvira, od medicinske opreme, do Covid protokola i drugih oblika znanja korisnih u borbi protiv pandemije.

Premijer Hrvatske  Andrej Plenković podsjetio je u svome govoru na samitu na to vrijeme. “Ne mogu zaboraviti spomenuti u kojoj je mjeri okvir suradnje „17+1“ bio od koristi i kad je počela pandemija. Naša suradnja omogućila je nabavu dovoljnih količina medicinske zaštitne opreme.“

 

SUMMIT 2021

Balansiranje koristi od suradnje

Kina i zemlje srednje i istočne Europe vjerojatno će se u 2021. više nego ranijih godina, baviti  pravilima širenja kinesko – europskog bloka koje bi trebala uključiti i druge prostore pored srednje i istočne Europe. Dubrovački summit 2019. bio je proboj u tom smjeru, jer se tada  mehanizmu suradnje pridružila  Grčka čime je otvoren pravac u smjeru južne Europe. Navodno postoji interes Austrije, Švicarske i Njemačke da se priključe  tom partnerstvu no neke zemlje se protive, jer misle da će time okvir izgubiti svoj izvorni smisao.

Uz pitanje proširenja, „17 plus 1“  suočava se i s izazovom uravnoteženja koristi od suradnje. Primjena načela „zajedničkog razvoja“ ostaje dugoročan i složen posao za sve partnere. Naime, u jugoistočnoj Europi postoji osjećaj da države poznate kao Višegradska četvorka i baltičke države imaju više koristi i jači utjecaj u  formatu od zemalja Balkana. Poljska i Mađarska imaju  unutar „17 plus 1“ najpovoljnije pozicije u  izvozu poljoprivrednih proizvoda  u Kinu. Zemlje jugoistočne Europe možda bi trebale razmišljati o osnivanju ad hoc foruma Balkan-Kina kako bi ojačale svoju poziciju.

Srednja i istočna Europa bit  će u potpunosti obuhvaćene shemom Pojasa i puta

Do sada je bilo i dosta nejasnoća  o tome kako će se razvijati odnosi između  dviju kineskih inicijativa: europskoj  „ 17 plus 1“ i trans – kontinentalnoj „Jedan pojas, jedan put“, ali na ovom samitu  predsjednik Xi Jinping je rekao da planira učiniti srednju i istočnu Europu “prvom regijom” na svijetu koja će u potpunosti biti obuhvaćena shemom Pojasa i puta. To bi moglo značiti da će težište biti na spajanju kopnenih, željezničkih koridora  s morskim,  odnosno povezivanju teretnog željezničkog prometa Kine i Europe  koji se u pandemiji dokazao brzim  i pouzdanim. Srbija bi s novom prugom Beograd – Budimpešta postala važna točka u čvršćem spajanju „17 plus 1“ i „Pojasa i puta“.

Sada nijedna vlada nema značajniji zadatak od cijepljenja ljudi ma gdje živjeli u siromašnim ili bogatim zemljama. Samit je podržao produbljivanju partnerstva u borbi protiv korone i  projekte koji će dovesti do unapređivanja javnog zdravstva.  Trenutni kineski napori i politike za poticanje zajedničkog globalnog odgovora na cjepivo su, a to mi se čini  jako važnim, usmjereni na sužavanju prostora maloj skupini bogatih zemalja da kupe najviše cjepiva, a siromašne ostave na nemilost koroni. Kina već u ovoj godini planira osigurati milijarde doza cjepiva COVID-19 državama s niskim i srednjim prihodima unutar sheme COVAX, potpomognute Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).

Ulaganja Kine  u EU pala  2019. dok su u nekim zemljama srednje i istočne Europe porasla za 3% 

Najvažniji vanjskopolitički događaj u odnosima Kine i srednje i istočne Europe završio je konsenzusom o potrebi snažnog ekonomskog oporavka  u 2021. koju su Kina i 17 zemalja srednje i istočne Europe proglasile  godinom zelenog razvoja i zaštite okoliša.

Kinu je prvu pogodio korona virus i pretrpjela je ekonomski pad no kao i 2008., uspjela je postići globalno zadivljujući ekonomski oporavak. Gospodarstvo je 2020. raslo za 6,5% pa je tako postala jedina velika ekonomija koje je ostvarila pozitivan rast u 2020. godini.

Vjerojatno ne treba očekivati  onako visoke stope kineskih ulaganja  kao prije četiri godine pogotovo što će Kina slijediti  novu razvojnu paradigmu, „dvostruke cirkulacije“ iz 14. petogodišnjeg plana.

Kineska izravna ulaganja u Europsku uniju pala su u 2019. no prema izvještaju Rhodium Groupe i Mercator Instituta za kineske studije u pojedinim  zemljama srednje i istočne Europe došlo je do porasta  ulaganja od 3 posto u 2019. Ulaganje u Rumunjsku skočilo je , na primjer, na 230 milijuna eura u 2019.

Ekonomski oporavak svih zemalja partnera unutar „17 plus 1“ bit će vrlo zahtjevan posao i s obzirom na tendenciju gomilanja javnog duga u zemljama srednje i istočne Europe  što će vjerojatno suziti prostor državama za nova ulaganja u velike infrastrukturne poslove, posebno u jugoistočnoj Europi. Rast javnog duga je problem i Kine. Dakle, trebat će poticati  nova područja gospodarske suradnje s naglaskom na zajednička ulaganja i koncesije, a manje na kredite.

Najviše znanja o  suradnji  Kine i srednje i istočne Europe mora  proizvesti „17 plus 1“

Book 2021 Fotor Fotor

Knjigu „Pregled suradnje između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe (2012. - 2020.)“  objavio   China Social Scienceses Press, 2020.

 

Uoči summita u Pekingu  objavljen je Izvještaj o napretku i ocjeni suradnje Kine i SIEE od 2012. do 2020. godine koji su uredili  stručnjaci  globalno poznate  Kineske akademije društvenih znanosti Baiyi Wu i Zuokui Liu.

Huo Yuzhen

Veleposlanica Huo Yuzhen, specijalna predstavnica za suradnju između Kine i zemalja srednje i istočne Europe označila je knjigu kao važan pomak u predstavljanju rezultata "17 plus1".

 

Wu Ba

Wu Baiyi, ravnatelj Instituta za europske studije Kineske akademije društvenih znanosti, i jedan od urednika knjige kazao je na predstavljanju knjige  kako je  to prvi put u međunarodnoj akademskoj zajednici da se daje  pregled i ocjenjuje osam godina suradnje "17 + 1".

 

Liu Zuokui 1

Liu Zuokui,  ravnatelj Odjela za studije srednje i istočne Europe, Institut za europske studije Kineske akademija društvenih znanosti, glavni tajnik Mreže tink-tenkova iz Kine i SIEE i urednik knjige svakodnevn je angažiran u proizvodni i kooridniranju znanja o odnosima Kine i zemalja srednje i istočne Europe.

Aktivnosti istraživanja kineske ekonomske diplomacije u Europi vrlo su značajne  zato što tako “17 plus 1”,  uz brojne konferencije, suradnju instituta i svoju  mrežu think tankova, gradi  znanje o samom sebi , jer ipak  najviše znanja o toj suradnji  prvo  mora dolaziti od „17 plus 1“. Ne samo Kina,  nego svi partneri unutar “17 plus 1“  trebali  bi se usredotočiti na snažniju proizvodnju npr. statističkih podataka o trgovini i investicijskim aktivnostima u cijelom području „17 plus 1“ ili čak osnovati neku agenciju koja bi se bavila samo time. Kao što postoje agencije za transport, pomorstvo, malo poduzetništvo unutar okvira suradnje. To bi poboljšalo transparentnost informacija o kineskim izravnim ulaganjima u  srednju i istočnu Europu i obrnuto,  budući da takvi podaci trenutno nisu ujednačeni i teško im je pristupiti. Često dostupne podatke o kineskim ulaganjima npr., u jugoistočnoj Europi  moramo prihvatiti s  velikim oprezom pogotovo se najave o ulaganjima  ne smiju shvaćati  kao konačni ugovori.

Premijer Andrej Plenković  u 2018. snažno pomaknuo hrvatsko – kineske odnose naprijed 

 

Andrej Plenkovi

                  Premijer Hrvatske  Andrej Plenković:  Suradnje „17+1“ značajno je pomogla Hrvatskoj kad je počela  pandemija. 

 

 

Hrvatska  djeluje u  „17 plus 1“ od samog  osnivanja tog mehanizma suradnje, ali se do 2016. nije posebno istakla. Hrvatski premijer Andrej Plenković  je od svoga dolaska na vlasti usredotočen na razvijanje sveobuhvatnog dugoročnog partnerstva s Pekingom temeljenog na međusobno zadovoljavajućim gospodarskim odnosima. On je svoj interes za suradnju s Kinom u okviru „17 plus 1 „ potvrdio i na online samitu  kada je rekao da je Kina + 17 jedinstvena inicijativa koja izgrađuje mostove između Europe i Azije. Za premijera Plenkovića taj oblik suradnje nadopunjuje  suradnju Europske unije i Kine te nudi „privilegirani okvir za pojačani i brzi oporavak i Europe i Kine u narednom razdoblju“.

Mesićeva uloga bitna

 

Mesi ambassy

Second -track diplomacija bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića ima važnu ulogu u unapređivanju odnosa Zagreba i Pekinga na svim razinama. 

 

Posebno istaknutu ulogu u razvoju dobrih odnosa Kine i Hrvatske unutar „17 plus 11 i „Jedan pojas, jedan put“ ima i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić koji je  izrazito cijenjen u Kini ne samo na najvišima razinama politike  nego i u kineskim akademskim krugovima. Iako su na Mesićev  diplomatski rad u Hrvatskoj stavljena apsolutno nerazumljiva i nepotrebna ograničenja umjesto da ga se podržava, njegova šefica ureda   Mirjana Pavoković  radi kao da  imaju savršene uvjete rada te dnevno dogovara i komunicira glavne točke  Mesićeve second – track diplomacije s kojom bi se svaka pametna zemlja ponosila.

Hrvatsko – kineski odnosi posebno su pomaknuti naprijed  u 2018. kada hrvatski premijer nije popustio pod pritiskom nekih  povjerenika iz EU te je Hrvatska odabrala kinesku kompaniju za izvođača na izgradnji Pelješkog mosta ne zato što je bila kineska nego  zato što je bila najpovoljnija.  Kada je 23. travnja 2018. potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta, kineski najviši političari izrazili su snažnu potporu jačanju kineskih ulaganja u Hrvatsku, a premijer Plenković nije isključio mogućnost da se drugi veliki nacionalni projekti mogu financirati novcem EU-a i uključiti kineske tvrtke, posebno u ulaganja u željezničku infrastrukturu.

Končar Group i China XD Electro Co potpisali su 2018. godine ugovor o zajedničkom ulaganju od 16 milijuna eura u proizvodne pogone u Sesvetskom Kraljevcu. Norinco Group uložio je 32 milijuna eura u projekt čiste energije, vjetroturbine u blizini Senja. Norinco  je  također zainteresiran da uloži svoju dobit od projekta turbina na vjetar  kod Senja u nova ulaganja u Hrvatsku.

U 2019. CIMM Group iz Kine najavila je ulaganje od 30 milijuna eura u izgradnju tvornice grafitne elektrode u Sisku.

Kineska razvojna banka odlučila je u hrvatski financijski sektor uložiti oko 300 milijuna eura za financiranje projekata koji podržavaju hrvatski razvoj, kao i projekata od zajedničkog interesa.

U Kini su očekivali da će kineski konzorciji,  s obzirom na ponuđeno, dobiti  koncesiju  za kontejnerski  terminal, ali je Lučka uprava Rijeka iznenada poništila međunarodni natječaj za odabir koncesionara za razvoj i vođenje  kontejnerskog terminala Duboko more na Zagrebačkoj obali.

To vjerojatno neće oslabiti kineski interes za ulaganja u luku Rijeka,  koja se nalazi unutar tri koridora: mediteranskog, baltičko-jadranskog i rajnsko-dunavskog, jer koliko god hrvatska narav voli razvlačiti stvari toliko je kineska narav strpljiva.

Hrvatska odnose s  Kinom promatra iz  perspektive interesa Zagreba, ne Washingtona

Bacanje geopolitike u oči suradnje Kine i 17 zemalja srednje i istočne Europe neće prestati ni u eri američkog predsjednika Joea Bidena, pogotovo što je ministar američkih  vanjskih poslova  Antony  Blinken izjavio kako je Trumpova politika prema Kini bila dobra. Bivši američki tajnik Mike  Pompeo  tražio je i u Hrvatskoj potpis protiv Kine, ali premijer Plenković, za razliku od Slovenije i Srbije, nije potpisao zajedničku deklaraciju o sigurnosti 5G mreže usmjerenu protiv kineske kompetitivnosti u visokoj tehnologiji,  Huawei-a  i slobodnog tržišta. Hrvatska nije prihvatila ni američki narativ o Kini kao prijetnji  i ne želi pokvariti povoljne odnose s Pekingom koje ne promatra iz  perspektive Washingtona nego interesa Zagreba.

Ipak, čini se nevjerojatnim da netko može  i u 2021.vjerovati u tvrdnje da je  „17 plus 1“ kinesko sredstvo za  podjelu Europske unije i to  nakon što je krajem prošle godine  između Kine i EU potpisan sofisticirani Sveobuhvatni sporazum o investicijama. U širem kontekstu stvari  taj sporazum pokazuje da su odnosi Kine i EU na jako visokom nivou, a da je suradnja Kine i srednje i istočne Europe važan dio tih odnosa. Uostalom,  geopolitički pristupi nikada nisu mogli prenijeti stvarnost  suradnje unutar „17 plus 1“.

 

 

Aktualnosti

Jasna Plevnik sudjelovala na 8. China-CEEC High-Level Think Tank simpoziju

PEKING-SOFIJA-26 - listopada  2021.- Više od 100 ljudi iz državnih dužnosnika, voditelja poznatih think tankova, stručnjaka i znanstvenika te medija iz Kine, Bugarske i drugih zemalja srednje i istočne Europe prisustvovalo je Simpoziju. Na ceremoniji otvaranja foruma Wang Linggui, potpredsjednik Kineske akademije društvenih znanosti rekao je da je kineska vlada od osnutka nove Kine uvijek visoko držala zastavu mira, razvoja, suradnje i dobitka, te da je kontinuirano istražuje i prakticira međunarodnu i regionalnu suradnju s kineskim karakteristikama. Potpredsjednik je naglasio da su Kina i Europa nepokolebljive pristaše multilateralizma.

logo 16

Jasna Plevnik na Forumu "Kvalitetni razvoj lokalne suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe"

NINGBO - 9. lipnja 2021. - Jasna Plevnik, predsjednica Geoekonomskog foruma pozvana je da održi govor na  forumu „Kvalitetni razvoj lokalne suradnje Kine i SIE“, koji je  održan u Ningbu, na marginama expo-a Kina i SIE koji predstavlja vrata za ulaz robe iz zemlja srednje i istočne Europe na kinesko tržište. Domaćini i organizatori akademske konferencije bili su Kineska akademija društvenih znanosti i Narodna vlada provincije Zhejiang, a organizirali su je Institut za europske studije Kineske akademije društvenih znanosti, mreža tink tenkova Kina-CEEC i općinska narodna vlada Ningboa. Akademici su bili usredotočeni na trgovinska, znanstvena i tehnološka pitanja u kontekstu zaštite okoliša. Sajam ima za cilj poboljšati prisutnost kompanija iz srednje i istočne Europe na kineskom tržištu. Proizvodi iz zemalja iz toga dijela Europe po cijeni ne mogu biti konkurentni sličnim kineskim proizcodima a po kvaliteti zaostaju za proizvodima iz zapadne Europe tako da je pred njima I dalje dugačak put da bi postali poznati kineskim potrošačima.

Kina i Balkan: prošlost, sadašnjost i budućnost

BEOGRAD - 3. ožujak 2021. - Dr. Jasna Plevnik,predsjednica  Geoekonomskog foruma Hrvatska sudjelovala je  u online raspravi koju je organizirao  Institut za međunarodnu politiku i privredu (Institut), Beograd temu „Kina i Balkan: prošlost, sadašnjost i budućnost“. Skup  je moderirala dr. Ivona Lađevac, voditeljica Centra „Jedan pojas, jedna put“ koji djeluje u okviru Instituta.

Direktor Instituta prof. dr Branislav Đorđević uvodno je kazao kako je je cilj ovog skupa  pružiti uvid u dosadašnji razvoj vanjskopolitičkih i ekonomskih  odnosa između Balkana i Kine  te na osnovi toga raspraviti kako će se razvijati ti odnosi  u budućnosti. 

Dr. Jasna Plevnik,predsjednica  Geoekonomskog foruma, Hrvatska, kazala je među ostalim, kako Institut za međunarodnu politiku i privredu ima u regiji središnju poziciju u istraživanju modernih odnosa Kine i Balkana.

Sudionici okruglog stola govorili su o ekonomskim, diplomatskima i akademskim aspektima suradnje  „17 + 1“ te ustvrdili kako je taj oblik suradnje kroz razne mehanizme i standarde  postao bitan dio odnosa balkanskih zemalja s NR Kinom. Raspravljalo se i o unapređivanju postojećeg obrasca odnosa između dvije strane u svjetlu pandemije, kao i u kontekstu globalnog restrukturiranja unutar sustava međunarodnih odnosa.

 U raspravi su sudjelovali Li Mančang, bivši veleposlanik NR Kine u Republici Srbiji, prof. dr Žarko Obradović s Fakulteta bezbednosti, Srbija, Amel Kovačević, nekadašnji veleposlanik Federacije,dr Anastas Vangeli, naučni suradnik ESSCA EU i Azijski institut, Severna Makedonija, dr Katarina Zakić, naučni suradnik, Institut za međunarodnu politiku i privredu, Srbija te Nenad Stekić, istraživač suradnik, Institut za međunarodnu politiku i privredu.

Izdvojena istraživanja i mišljenja

Tang Shiping: Zašto Sjedinjene Države žele da Rusija pošalje vojnike u Ukrajinu?

Znanstveno predviđen rat u Ukrajini

Tang Shiping: Zašto Sjedinjene Države žele da Rusija pošalje vojnike u Ukrajinu?

  -03-02-2022

Napomena urednika

Dana 25. siječnja 2022. godine, autor ovog članka uvaženi profesor Sveučilišta Fudan, direktor Sveučilišta Fudan "Centar za analizu složenih odluka", javno je i eksplicitno predvidio da će Rusija s velikom vjerojatnošću poslati vojsku u Ukrajinu, što će biti ove zime (kliknite na link da biste vidjeli teksthttps://mp.weixin.qq.com/s/JHBeH1BHWYImxDnfYhUOdg). Uz svoje predviđanja, autor je jasno dao do znanja da će, bez obzira na to da li se  predviđanje pokaže točno ili ne, objaviti svoj model predviđanja (jednostavan model igre tri sudionika) i proces dedukcije.

Rusija je 24. veljače 2022. započela vojni udar na Ukrajinu. Stoga je autorovo predviđanje uspjelo (naravno da autor nije želio izbijanje rata). Stoga je "Centar za analizu složenih odluka" Sveučilišta Fudan objavio autorov model i objašnjenje za predviđanje da će Rusija s velikom vjerojatnošću poslati vojsku u Ukrajinu. Obratite pažnju na službenu web stranicu "Centra za analizu složenih odluka" Sveučilišta Fudan, www.ccda.fudan.edu.cn ili "Fudan Complex Decision Analysis Center".

Autor ovog članka prije se uglavnom bavio ispitivanjem na koji način se oblikuje rusko donošenje odluka, dok ovaj članak uglavnom ispituje odluku Sjedinjenih Država: zašto se čini da Sjedinjene Države pokušavaju odvratiti Rusiju od slanja trupa u Ukrajinu i zašto Rusija konačno pokreće vojni udar na Ukrajinu? Drugim riječima, zašto je američko "odvraćanje" propalo? Je li to namjerno, ili je zaista nemoguće da se Rusija "odvrati"?

Na temelju rigorozne logike i dokaza o ponašanju SAD-a, autor vjeruje da možemo gotovo 100% vjerovati da Sjedinjene Države ne samo da zapravo ne žele "odvratiti" Rusiju od slanja trupa u Ukrajinu, već se nadaju da Rusija može poslati trupe u Ukrajinu. a tako da može "ubiti više golubova jednim udarcem". Stoga su dosadašnje akcije Sjedinjenih Država konačno gurnule Rusiju u kut, prisiljavajući Rusiju da pošalje vojsku u Ukrajinu, čak i ako Rusija jasno shvaća da je slanje vojnika u Ukrajinu vrlo rizično ponašanje. Stoga je Ukrajina otrovna zamka koju su iskopale Sjedinjene Države kako bi Ukrajini, Europi i Rusiji dale taj otrov.

Autorov učinak predviđanja na ukrajinski problem pokazuje važnost učenja teorije međunarodnih odnosa i znanstvenoistraživačkih metoda. Disciplina međunarodnih odnosa ne govori samo o stvarima na papiru, već može otkriti evolucijske zakone međunarodne stvarnosti i pružiti intelektualnu potporu donošenju odluka nacionalne vlade i društvenim subjektima.

Ukrajina: Zamka koju je SAD postavio Rusiji?

Tang Shiping*

 

prof.shipin tang

Od zime 2021. Rusija  snažno je okupljala snage na rusko-ukrajinskoj granici, a Sjedinjene Države i njihovi saveznici iz NATO-a kontrolirali su opća vojna kretanja Rusije. Ulaskom u siječanj 2022. Sjedinjene Države i NATO saveznici nastavljaju intenzivno najavljivati rusko vojno jačanje i pokrete, te prikazuju ovu obavještajnu propagandu kao temeljne napore Sjedinjenih Država i NATO-a u pokušaju odvraćanja vojnog napada Rusije na Ukrajinu. Međutim, konačno je 24. veljače 2022. Rusija poslala trupe u Ukrajinu.

Obrazloženje: Kako uspješno odvratiti Rusiju od slanja trupa u Ukrajinu?

Na temelju klasične teorije "odvraćanja", ("deterrence") u kontekstu snažnog vojnog gomilanja Rusije na rusko-ukrajinskoj granici i "(polu) ultimatuma" Sjedinjenim Državama (NATO) u prosincu 2021., da su Sjedinjene Države željele uspjeti imale su otprilike pet načina da odvrate Rusiju da ne uđe u Ukrajinu:

1. Priznati sve ruske zahtjeve.

 2. Obvezati se minimalnim zahtjevima  prema Rusije (na primjer, jasno dati do znanja da će NATO isključiti Gruziju i Ukrajinu) i obvezati se da će se odmah pripremiti za sveobuhvatne pregovore s Rusijom.

 3. Odbaciti minimalni zahtjev Rusije, odmah rasporediti minimalne američke i NATO trupe u Ukrajini (takozvane mjere “trip-wire”), uz ubrzavanje isporuke oružja i streljiva Ukrajini, te jasno staviti do znanja da ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, SAD i NATO će brzo vojno intervenirati.

 4. Odbaciti minimalne zahtjeve Rusije, ubrzati isporuku oružja i streljiva Ukrajini i jasno dati do znanja da će, ako Rusija pošalje vojnike u Ukrajinu, Sjedinjene Države i NATO brzo vojno intervenirati.

 5. Odbaciti minimalne zahtjeve Rusije i ubrzati isporuku oružja i streljiva Ukrajini, ali jasno dati do znanja da čak i ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, Sjedinjene Države i NATO neće vojno intervenirati. U isto vrijeme, Sjedinjene Države javno objavljuju da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici javno pomoći Ukrajini, uključujući pružanje obavještajnih podataka, čime bi Rusiju trebali  odvratiti od vojnih akcija. Istodobno su Sjedinjene Države i njihovi saveznici najavljuju višestruke sankcije s kojima bi se Rusija mogla suočiti.

biden afp

Predsjednik Amerike Joe Biden, AFP 

 

Očito, iako prvi čin definitivno može spriječiti Rusiju da pošalje trupe u Ukrajinu, ne možemo očekivati ​​da će Sjedinjene Države u potpunosti pristati na zahtjeve Rusije pod pritiskom više strana, tako da opcija prvog čina nije u opsegu razmatranja Sjedinjenih Država .

 Druga opcija Sjedinjenih Država također ima veliku vjerojatnost da spriječi Rusiju da pošalje vojsku u Ukrajinu. Konkretno, iz perspektive racionalnog izbora, ako Sjedinjene Države doista žele spriječiti Rusiju da pošalje vojsku u Ukrajinu, ovo ponašanje je najumjerenije ponašanje koje bi Sjedinjene Države trebale izabrati, a trošak za sve strane je najmanji. Međutim, Sjedinjene Države su glatko odbile minimalne zahtjeve Rusije.

 I prva i druga opcija su relativno benigna ponašanja. Ako Sjedinjene Države odbiju gornje dvije opcije, ali još uvijek stvarno žele odvratiti Rusiju od slanja vojnika u Ukrajinu, Sjedinjene Države bi trebale odabrati posebno teško ponašanje, odnosno treću i četvrtu opciju iznad. No, ni Sjedinjene Države nemaju izbora u ove dvije mjere, već su odabrale petu opciju.

Očito, prije nego što je Rusija poslala vojsku u Ukrajinu, ponašanje Sjedinjenih Država potpuno je odudaralo od osnovne logike “teorije odvraćanja”. U isto vrijeme, Sjedinjene Države stalno govore svijetu da će Rusija poslati vojsku. Zašto?

 

map fud

 

Za ovakvo ponašanje Sjedinjenih Država postoji samo jedno logično objašnjenje, a to je: Sjedinjene Države zapravo žele da Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, a pokušavaju natjerati Rusiju da pošalje trupe u Ukrajinu.

 Prije svega, neprestano govoreći svijetu da će Rusija poslati trupe u Ukrajinu, Sjedinjene Države vide ruske čelnike gurnute u kut: u slučaju da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici odbili minimalne uvjete Rusije, Rusija  bi se snažno okupila na rusko-ukrajinskoj granica, ali na kraju ne bi  poslala vojsku u Ukrajinu, ruski čelnici će izgubiti obraz i suočit će se s ogromnim vladajućim pritiskom ruskog narodai

 Drugo, odbacivanjem minimalnih zahtjeva Rusije i ubrzavanjem isporuke oružja i streljiva Ukrajini, ali jasno stavljajući do znanja da čak i ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, Sjedinjene Države i NATO neće vojno intervenirati. Dolazi do otpora Ukrajinaca, što Rusiji otežava pobjedu na bojnom polju ako pošalje trupe. I što se rat dulje oduži, to će biti gore za Rusiju i bolje za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Ti interesi nisu samo materijalni, nego i moralni i javni.

 Konačno, kroz navedene mjere, ruski čelnik će konačno poslati vojsku u Ukrajinu, a Sjedinjene Države će ojačati, pa čak i povratiti dio izgubljene dominacije nad Europom. Velika središnja i zapadna Europa Rusiju vide kao smrtnog neprijatelja, a Europa će uvijek biti u rukama Sjedinjenih Država.

 Ukratko, Ukrajina je zamka koju su Sjedinjene Države kovale Ukrajini, Europi i Rusiji.

 

*Tang Shiping, cijenjeni profesor Changjiang Scholars Ministarstva obrazovanja, profesor Sveučilišta Fudan, jedan je od najutjecajnijih kineskih društvenih znanstvenika današnjice i jedan od najboljih društvenih znanstvenika u Aziji danas, osnivač i izvršni direktor "Planeta na dlanu". Područja istraživanja profesora Tang Shipinga su opsežna, uglavnom podijeljena u pet glavnih područja: međunarodna politika, komparativna politika, institucionalna ekonomija, politička (znanstvena) teorija i filozofija društvenih znanosti. Proveo je istraživanja svjetske klase u tim područjima i opsežno je pisao o tome.

 

book tang

  Tang Shipingove nove knjige:

  "Svatko je moj učitelj", "Koncepti, radnje, rezultati: nova teorija društvenih znanosti metoda", "Komparativna politika"

china sch

 

Konferencije i publikacije

ENERGETSKA SIGURNOST IZMEĐU TRŽIŠNE REALNOSTI I GEOPOLITIKE

 

 

"Rusija kao ključni igrač na svjetskom energetskom tržištu"

GEOEKONOMSKI FORUM

ODBOR PREPORUKE: Stjepan Mesić , predsjednik Republike Hrvatske

Lokacija: Zagreb, Novinarski dom

FOKUS

Danas u svijetu zabrinutost izazivaju dva globalna pitanja: terorizam i energetska sigurnost. Cilj Geoekonomskog foruma 2007 je bio naglasiti kako Hrvatska mora snažnije svoju vanjsku politiku usmjeriti u područje energetske sigurnosti u kojem Rusija ima značajnu ulogu. Važnost Rusije u globalnoj energetskoj politici od Europske unije, Središnje Azije do Irana nikada nije bila veća. Kada se Rusija okrenula tržišnom pristupu u trgovini energentima, neke države su njezinu politiku plaćanja energenta po tržišnim cijenama proglasila "starom ruskom geopolitikom", a ne logičnim tržišnim ponašanjem. Kako bi bolje objasnio ulogu Rusije na globalnom energetskom tržištu GEFO je pozvao prof. dr. Elenu Teleginu, izvršnu direktoricu Instituta za geopolitiku i energetsku sigurnost Rusije koja ima zavidno praktično i akademsko iskustvo u tom području.

Dr. Telegina je objavila desetak knjiga i stotinjak članaka o pitanjima energetske sigurnosti, globalnim energetskim projektima, ulaganjima i financiranju u industriji nafte i plina. Članica je odbora naftne kompanije Lukoila European Holdings, bila je predsjedateljica odbora direktora naftne kompanije Rosneft (1998), a od 1999. godine članica je Uprave udruženja izvoznika nafte Ruske federacije.

Od 1997. godine do 1999. godine je u vladi Ruske federacije bila zamjenica ministra za gorivo i energiju zadužena za područje vanjskih ekonomskih odnosa i ulaganja u energetski sektor. U istom razdoblju je bila zamjenica predsjedatelja European Energy Charter Conference. Dr. Telegina predaje na Ruskom državnom sveučilištu za naftu i plin I.M.Gubkin gdje je voditeljica Odjela za strateško upravljanje gorivima i energetskim kompleksom.

ZAŠTO

Države koje planiraju budućnost pripremaju se za zaoštravanje problema energetske sigurnosti koje ne potiče samo geopolitička situacija na Srednjem Istoku, već ekonomski bum novih ekonomija, te nedostatak prerađivačkih svjetskih naftnih kapaciteta. Geopolitičke napetosti i natjecanje oko energetskih izvora i utjecaja na tržište nafte i plina na globalnoj razini kao i ponašanje država unutar Europske unije šalje Hrvatskoj samo jednu poruku: interesi pojedinih država su ispred "globalnih interesa" ili interesa Europske unije. Nastajanje novih energetskih savezništva između Njemačke i Rusije ili Rusije i Italije dio je borbe za nacionalne energetske interese koji imaju prvenstvo nad interesima Europske unije. Energetska politika je i dalje stvar nacionalnih odluka i veće članice nisu sklone odreći se suvereniteta u području energetskog sektora.

IZVODI IZ GOVORA ZVONIMIRA BALETIĆA, predsjednika GEOFO-a

Hrvatska je važna točka na putu nafte i plina

Predsjednik Geoekonomskog foruma, akademik prof. dr. Zvonimir Baletić je zahvalio prof. dr. Eleni Telegini što se je odazvala pozivu Geoekonomskog foruma da govori o geopolitici i geoekonomiji nafte, posebno o položaju Rusije na svjetskom energetskom tržištu i njezinoj ulozi u području globalne energetske sigurnosti .

- Za Hrvatsku je tema o kojoj ćemo danas razgovarati vrlo zanimljiva s obzirom da je Hrvatska na putu nafte, te da je zainteresirana za ono što će se događati s naftnom privredom, ne samo s naftnom privredom nego i s politikom koja je vezana uz naftu i plin.

Hrvatska ima veliki potencijal u području naftnog sektora od proizvodnje, prerade do distribucije nafte, ali ono što je posebno važno za Hrvatsku to su upravo putovi nafte koji jednim dijelom idu preko naše zemlje. U tom pogledu ima nekoliko dilema s kime i na koji način surađivati. Mislim da u tom pogledu ne bi smjeli biti jednostrani i da bi trebali ići s više strana slijedeći pri tom svoje potrebe i ciljeve.

Hrvatska geostrateški pripada istočnom Mediteranu

Naftni problemi postoje godinama na područje istočnog Mediterana, centralne Azije, kaspijskog i crnomorskog bazena.Hrvatska je geostrateški postavljena na području istočnog Mediterana i važno je područje prema Europi. Znamo da se godinama naftni problemi smještaju na područje istočnom Mediterana, centralne Azije, kaspijskog i crnomorskog bazena. U odnosu prema Europi i svijetu Hrvatska je na jednoj zanimljivoj poziciji. Za Hrvatsku je važno znati kako će se stvari odvijati u području definiranja novih pravaca nafte i plina, posebno sa stajališta ruske uloge u području globalne naftne sigurnosti

Za mene osobno je također vrlo važna uloga nafte u ruskom razvoju i položaju Rusije u euroazijskom prostoru.

IZVODI IZ GOVORA JASNE PLEVNIK, potpredsjednice GEOFO-a

Bilo bi loše ako se prodaja energetskog sektora pojavi kao faktor ekonomskog nepatriotizma i slabljenja nacionalnih interesa

Podsjetila je kako je na prvom forumu GEOFO-a 2004. godine bivši premijer Malezije Mohamed Mahathir upozorio Hrvatsku da kao mala zemlja mora biti svjesna velike moći financijskog globalnog kapitalizma, koji može preko noći srušiti vrijednost nacionalne imovine i onda je otkupiti po niskoj cijeni.

Na forumu koji se je bavio pitanjem "Jesu li MMF i Svjetska banka faktori razvoja ili statusa quo?" guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski je otkrio javnosti manje poznate aspekte hrvatske suradnje s MMF-om, one koje je uvjetovala Europska komisija.

-Od prvog foruma do danas stvari u svijetu ekonomske međuovisnosti su se promijenile. Mnogi teoretičari smatraju da globalizacija više ne može objasniti duh današnjeg vremena, a zvijezde globalizacijske teorije poput Giddensa, Helda, Castellsa, ili Becka se kritizira jer su, globalizaciju dakle ono što treba objasniti pretvorili u ono što objašnjava, u sam argument.

Novi teorijski postglobalizacijski koncepti, koliko god bili privlačni zbog osjećaja koje kod ljudi izazivaju procesi najavljivanja novog, još nemaju snagu koja bi poništila stvarne događaje i posljedice globalizacije u odnosima između i unutar država. Neki dan je premijer Britanije Gordon Brown izjavio kako je nakon usvajanja revidiranog ugovora sada glavni posao Unije priprema za izazove globalizacije.

U svijetu danas ima puno globalnih strahova koji se prelamaju lokalno, jedan od njih je uz terorizam i strah od nestašica energije. Za Europsku uniju, Ameriku, Rusiju ili Kinu, energetska sigurnost predstavlja ključan sadržaj njihovih vanjskih politika Važnost Rusije u globalnoj energetskoj politici od Europe, Središnje Azije, Kine do Irana nikada nije bila veća što je potvrdio i posjet Putina Teheranu u jesen 2007. godine.

Je li Hrvatska nešto naučila iz dosadašnjeg iskustva globaliziranja?

Današnji skup ima isti cilj kao i svi dosadašnji skupovi GEOFO-a indirektno potaknuti razmišljanja i rasprave o politikama zaštite nacionalnih interesa Hrvatske ovoga puta u području energetske sigurnosti. Ostaje nam veliko je pitanje je li Hrvatska nešto naučila iz dosadašnjeg negativnog iskustva globaliziranja prodaje banaka, telekomunikacijskog sektora, hotela i poljoprivrednih kombinata? Bilo bi loše za Hrvatsku ako se prodaja energetskog sektora u idućim godinama pojavi kao još jedan, moćan faktor ekonomskog nepatriotizma i slabljenja nacionalnih interesa. Pogotovo što nova situacije u svjetskom sustavu potiče Hrvatsku da se preko svoje geografske pozicije i daljnjeg razvoja infrastrukture za transport nafte i plina o blikuje kao drugo ili treće energetskog raskrižja važno za EU, Rusiju i Ameriku.

Hrvatska sama svoj globalni proizvod u novom energetskom kontekstu

Hrvatska već dugo traži svoj proizvod za globalno tržištu, premda joj je on pred nosom. Nije li zapravo ona sama u novom globalnom energetskom kontekstu taj mitski "globalni proizvod." Brže kretanje u smjeru jasnog oblikovanja Hrvatske na geoenergetskoj karti, smatraju članovi Vijeća GEOFO-a, može za Hrvatsku značiti uspješniji model razvoja od retoričkog i beskorisnog slijeđenja ideje o stvaranju "hrvatske Nokie" ili maštanja o uspjehu na osnovi "irske formule razvoja," iako stvarnost već godinama pokazuje da to nije model primjenjiv za Hrvatsku.

IZVODI IZ IZLAGANJA PROF. DR. Elene Telegine

CIJENE NAFTE I PLINA ĆE I DALJE RASTI

Pogledajte prezentaciju

Dr. Elena Telegina je u svome predavanju ukazala kako će u idućem razdoblju Rusija i druge države trebati milijarde dolara za istraživanja u području novih izvora energije i tehnologije za iskorištavanje nafte i plina što će zahtijevati novu politiku cijena.

-Stoga sadašnja cijena nafta i plina može rasti i nadići 120 dolara ili čak 200 dolara po barelu. Glavni razlog povećavanja troškova za istraživanje i eksploataciju je teža dostupnost energetskih izvora budući da će zalihe jeftine nafte i plina postepeno nestajati . Međutim. prognoze za Rusiju u području nafte i plina su povoljne budući da ima velike zalihe, ali i mogućnost korištenja novih izvora energije. Rusija će se u svojim istraživanjima nafte i plina u budućnosti usmjeriti u područje Arktika. U tom smislu zabijanje ruskog stijega u tlo mora Sjevernog pola je možda je populistička gesta, ali bi s vremenom mogla poprimiti drugačije značenje.

Rusija za proces jačanja svoje energetske moći treba milijardu dolara godišnje kako bi koristila sadašnje naftne izvore efikasnije.

Cijene energenta će posebno rasti u Europi

Telegina je naglasila kako će cijene nafte i plina će posebno rasti u Europi zato što ona nema vlastite izvore i zalihe, a u znatnoj mjeri je ovisna o uvozu nafte i plina Rusija će temeljiti svoju opskrbu naftom i plinom tog područja na dugoročnim sporazumima koji jedini garantiraju energetsku sigurnost.

Prof. Telegina je ukazala kako će zbog ekonomskog rasta Kine i Indije i uopće ekonomskog razvoja svijeta u globalnim okvirima doći do porasta potražnje za prirodnim plinom do 2020. godine.

Naglasila je kako će Rusija zadržati svoj utjecaj na rusku kompaniju Gazprom koja je vodeći opskrbljivač prirodnog plina, a koja će otkupljivati druge kompanije posebno one koje se bave distribucijom plina u Europskoj uniji. Najveći kupci ruskog plina su Njemačka s 34, 4 posto, Italija s 22, 1 posto i Turska s 19, 9 posto.

Kada se radi o ruskoj energetskoj bilanci u kojoj dominira plin s udjelom od 51, 2 posto, tu će, najavila je Telegina doći do promjene u korist jeftinijeg ugljena, posebice u industriji.

Promjena cijena prema tržišnim kriterijima

-Rusija opskrbljuje domaće tržište i tržište bivših sovjetskih republika s plinom čija je cijena znatno niža od tržišne cijene. Usklađivanje cijena prema tržišnim kriterijima je glavno političko pitanje između Ukrajine i Bjelorusije na jednoj i Rusije na drugoj strani. Za restrukturiranje plinskog sektora Rusije potrebna su ulaganja od 7 do 10 milijardi US dolara kako bi se osiguralo da proizvodnja osigura plin za domaće i izvozne potrebe budući da i ruska ekonomija sve više ovisi o nafti i plinu. To uključuje i ulaganje u nove plinovode.-

Rusija ostaje ključni globalni igrač u opskrbi energijom

Prof. Telegina je zaključila kako je Rusija postala motor rasta među ne OPEC-a članicama u području opskrbe energentima i nastavit će igrati središnju ulogu u području globalne opskrbe energijom i trgovine ,ali takva uloga zahtjeva velika ulaganja

Odgovarajući na pitanja hrvatskih stručnjaka u području energije prof. Telegina je, među ostalim odgovorila, kako i ostali sektori u Rusiji trebaju velika ulaganja. Bez petogodišnjeg plana razvoja ruski razvoj će se usporiti i smanjiti. Novac će se ulagati prema načelu prioriteta, u sektore čija razina kompetitvnosti je niska zaključila je Telegina

GLAS GEOFO-a

GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti. GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države. Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita.

 

Dr. Jasna Plevnik, dr. Elena Telegina, prof. dr. Zvonimir Baletić

O nama

GEOFO, udruga za proučavanje svjetskog ekonomskog razvoja, specijalizirana za pitanja ekonomskog globaliziranja Hrvatske i Jugoistočne Europe, je snažno usmjerena na povezivanje interesa ekonomije, diplomacije i nacionalne sigurnosti.

GEOFO se zalaže za dominaciju ekonomske funkcije u vanjskoj politici države, ali ne na štetu socijalne funkcije države.

Svaka konferencija GEOFO-a drži važnim poticati takvu hrvatsku ekonomsku kulturu koja daje prednost društvenoj solidarnosti u odnosu na neograničenu slobodu profita. 

Pročitajte više o nama